Arhiv tekstova
Slavonija i Srijem
Prema planu bečkog dvora, u Slavoniji i Srijemu trebalo je popisati postojeća i opustjela sela, utvrditi njihova područja te popisati obrađeno i neobrađeno zemljište, mlinove, vodenice itd. i na osnovi popisa izdati gruntovnice i odrediti iznose poreza. Slavoniju je nakon popisa trebalo podijeliti u vojni i civilni dio, tako da civilni može izdržavati vojni dio. Popis pučanstva ispunio je svrhu i dio Slavonije uz Savu pripojen je Vojnoj krajini, a civilni je dio nazvan Paorijom ili Provincijalom.
U vojnome dijelu osnovane u Novogradiška, Brodska i Petrovaradinska pukovnija, a u civilnome dijelu Virovitička, Požeška i Srijemska županija. U Slavoniji i Srijemu građene su ceste, koje su pratile trase antičkih i srednjovjekovnih cesta. U Banskoj Hrvatskoj, koja je od Slavonije bila presječena područjem Vojne krajine, ceste su povezale kontinentalni dio s primorskim dijelom. Cestama se putovalo sporo, uz njih je bilo malo prenoćišta i gostionica, a razbojnici su često presretali putnike koji su putovali izvan skupine.
Veliki su zemljišni posjedi civilne Slavonije prodajom ili darovnicama dospijevali u ruke plemića, biskupa i crkvenih redova. Tako su godine 1702. isusovci dobili posjed u Aljmašu, bosanski biskupi vlastelinstvo sa sjedištem u Đakovu, Pravoslavna crkva vlastelinstvo sa sjedištem u Dalju, grofovi Pejačevići Viroviticu i Našice itd. Između 1702. i 1756. godine nastalo je niz vlastelinstava kojima su upravljali plemići – većinom stranoga porijekla.
UŠORAVANJE: Šokački su Hrvati, prije ušoravanja slavonskih i srijemskih sela, živjeli poput današnjih bunjevačkih Hrvata, na salašima. Kuće u sokacima bile su jednostavne brvnare sa slamnatim krovom i podovima od nabijene zemlje. Kuće nisu bile omazane ni izvana ni iznutra pa je u njima stalno bio propuh, a mali prozori – »pendžeri«, bili su zatvarani drvenim vratašcima – »šalukatrama«. U kuće se ulazilo s dvorišta. Kuće su imale samo jednu prostoriju u kojoj gotovo i nije bilo pokućstva. Na otvorenom ognjištu prigotovljavala se hrana, a ukućani su kod objeda sjedili na podu, »po turski«. Uvečer se na podu od nabijene zemlje razbacala slama, preko slame prostirka, a starci i djeca ukućana, koji su ovdje zajedno spavali, pokrivali su se »rutavim ćebetom«. Prije spavanja žene su muževima prale noge, a starješini zadruge i gostima noge je prala najmlađa snaha. Kako je većina muškaraca imala samo jedno odijelo, u njemu su »… i hodili i spavali…«. U produžetku kuće ili duž ulice sagradili su komore, kiljere, kućare, u kojima su spavali bračni parovi i njihova sasvim mala djeca (u komorama nije bilo peći). Podovi u komorama bili su od nabijene zemlje, a pokućstvo je do druge polovice 19. stoljeća bilo više nego skromno; – sastojalo se od kreveta i kolijevke za dijete te nekoliko kutija u kojima su žene čuvale odjeću. U komori je stajao kolovrat i sav pribor za proizvodnju tkanina, a bogatije su kuće već početkom 19. stoljeća imale tkalačke stanove. Djevojke starije od 14 godina imale su komoru koju su uređivale po svome ukusu – kazivači govore »Komora je ogledalo djevojke.«
ŽENE I MUŠKARCI: Položaj žena u Slavoniji i Srijemu, a bitnih razlika ni drugdje nije bilo, duž 18. stoljeća bio je težak, gotovo neizdrživ. Do uzgoja okopavina položaj žene u proizvodnji hrane nije bio izražen, ali uzgojem kukuruza i krumpira položaj žena osjetno se pogoršao. Žene su kuhale, čistile, prale, pripremale i uskladištavale zimnicu, krečile, uzgajale povrće u vrtu te prele, tkale i šivale, tj. proizvodile odjeću i brinule se o djeci. Muškarci su obavljali teške poljodjelske poslove (oranje, drljanje, prijevoz i razbacivanje gnojiva po oranicama, košenje žitarica) i poslove vezane za proizvodnju obuće (nabavljali su kožu, sušili ju i štavili, krojili, izrađivali i krpili opanke), vodili su stada na pašu, brinuli se oko rasploda stoke, išli u lov i ribolov, pekli rakiju, pravili alatke, zidali, kosili i bavili se uzgojem pčela. Sijanje i prikupljanje ljetine bili su zajednički posao, a žene su okopavale kukuruz i krumpir. Najveći posao koji su zajednički radili muškarci i žene bila je proizvodnja tkanina.
g
