Arhiv tekstova
Tamburo, tamburice
VINKOVCI – U potkrovlju zgrade Gradskog muzeja u Vinkovcima, u stalnom postavu »Etnologija Vinkovaca i okolice«, gdje je ne tako davno bio postav izložbe »Tambura – tradicijsko glazbalo«, u nazočnosti stotinjak posjetitelja i gotovo isto toliko sudionika u programu, nedavno je predstavljena nova knjiga glazbenog poslenika i pedagoga Mihaela Ferića »Zasvirajmo tambure 2« u organizaciji Gradskog muzeja Vinkovci i Kulturnog centra »Gatalinka« Vinkovci.
Možda je važno napomenuti da je Gradski muzej u Vinkovcima vjerojatno jedini muzej u Hrvatskoj gdje se u stalnom postavu organiziraju promocije, književne večeri i druga društvena događanja kakvih je ovdje u posljednje dvije i pol godine bilo sedamdesetak.
GATALINKA: O novoj knjizi i njezinom autoru govorili su recenzenti dr. Ladislav Bognar i Duško Topić, te urednica izdanja Blanka Žakula a treba reći da je knjiga tiskana u nakladi Kulturnog centra »Gatalinka« i također i to da su čak tri skupine »Gatalinke« sudjelovale u programu promocije, tamburaši, pjevačka skupina i starija skupina Dječjeg zbora. Tambura je pučko žičano, trzalačko glazbalo, u Hrvata i susjednih naroda tradicijska je ali ne i autohtona kulturna tekovina i smatra se da su je sobom donijeli Turci u vrijeme osvajanja u 15. i 16. stoljeću. Po budističkoj mitologiji prvu je tamburu napravio bog Tamburu, zaštitnik glazbe i glazbenika te joj, po nekima, otuda i potječe ime, istaknula je u uvodnoj riječi moderatorica skupa mr. Ljubica Gligorević, savjetnica u Gradskom muzeju u Vinkovcima.
Prvi povijesni dokumenti o tamburama na hrvatskim prostorima potječu iz 16. stoljeća. Tambura za koju se smatra da je najstarija sačuvana u nas, potječe iz 19. stoljeća i pripadala je Paji Kolariću iz Osijeka (1821. – 1876.) za kojega je Franjo Ksaver Kuhač zapisao kako je bio »… izvrstan tamburaš…«. Tu čuvenu tamburu Paje Kolarića darovao je 1992. godine Muzeju Slavonije u Osijeku priznati i poznati hrvatski muzikolog i skladatelj Julije Njikoš.
U današnje vrijeme tambura je dosegla razinu priznatog i vrlo popularnog tradicijskog glazbala u ukupnom vrednovanju hrvatske tradicijske kulturne baštine, na kojoj se nerijetko izvode i djela ozbiljne glazbe, a svoju je umjetničku vrijednost pokazala u rukama vrsnih tamburaša kakvi su već spominjani Pajo Kolarić, Janika Balaš, Pero Tumbas – Hajo i dalo bi se još nabrajati.
Najstariji naziv i oblik tambure u nas je samica, koju su još nazivali i danguba, dangubica, razbibriga, potpalac, tikvara ili naprosto tamburica. Poslije su se od samice, tijekom vremena, razvile tambure različitih oblika i veličina. Prema vrstama i oblicima tambure su nosile imena najčešće slavenskog porijekla: bisernica, brač, bugarija, čelo, berda (begeš), mada su se u nas odomaćili i nazivi latinskoga porijekla: prim (prima), tercprim, basprim kontra, bas (bajs), koji označavaju ulogu glazbala u orkestarskom sastavu. Tambure mogu biti jednoglasne, dvoglasne, troglasne a u naše vrijeme najrasprostranjenije su četveroglasne. Razmak u tonovima što ih daju prazne žice danas su najčešće kvarta ili kvinta. U suglasju s tim razlikujemo; dvoglasni kvintni ili Farkašev sustav, troglasni kvintni ili Jankovićev sustav i četvoroglasni kvartni ili vojvođansko – slavonski – srijemski sustav ili štim.
ZASVIRAJMO TAMBURE: I na kraju riječ dvije o autoru knjige. Mihael Ferić rođen je 1939. godine u Slavonskom Kobašu. Poslije stjecanja glazbene naobrazbe radio je kao nastavnik glazbenog odgoja u rodnom Kobašu i Slavonskom Brodu, gdje je 1972. godine osnovao tamburaški orkestar pri RKUD »Đuro Đaković« s kojim je postizao zapažene rezultate. Prvi priručnik za tamburu objavio je u koautorstvu s Radovanom Brdarićem »Učimo svirati tambure l« pa odmah zatim »Svirajmo tambure 2« i »Svirajmo tambure 3« u izdanju Školske knjige iz Zagreba. U biblioteci »Brodsko kolo« objavio je zbirku plesova za tamburaški orkestar »Ajd na livo, ajd na desno« i zapise hrvatskih pučkih pjesama, plesova i poskočica »Pjesme moje u knjigama stoje«. U izdanju Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske uredio je zbirku skladbi »Sunčana zemlja«. Predavač je na brojnim seminarima za dirigente i voditelje tamburaških orkestara i folklornih skupina, a takav jedan upravo je u tijeku, 9. Seminar folklora Panonske zone čiji su polaznici također bili sudionici spominjane promocije.
Nakon knjige Škola za tamburu kvartnog A – E sustava »Zasvirajmo tambure l« pred nama je i druga knjiga ovog vrsnog glazbenog pedagoga »Zasvirajmo tambure 2« ponovno u nakladi Kulturnog centra »Gatalinka« iz Vinkovaca
