Arhiv tekstova
Razgovor ugodni naroda Slovinskoga
16. travnja 1812. u selu Veliki Ježenj kraj Pazina rođen je biskup Juraj Dobrila, poslije Matije Vlačića Ilirika najveći narodni preporoditelj u milenijskoj povijesti istarskih Hrvata. U porečkom Saboru zdušno se borio protiv talijanaško-talijanskih, a u bečkom Parlamentu austrijskih protuslavenskih težnji, ali nije dugo izdržao. Pribjegao je tada borbi druge vrste, djelovanjem u narodu, nacionalno ga osvješćujući, podižući mladu hrvatsku inteligenciju. Za istarski narod napisao je 1854. glasoviti molitvenik »Oče, budi volja Tvoja«, koji se odonda sve do naših dana stalno tiska u istom obliku, uvijek prilagođen vremenu. Umro je 1882. godine.
17. travnja 1704. godine u Bristu, u Makarskom primorju, rođen je Andrija Kačić Miošić, hrvatski književnik. Prvo Kačićevo djelo nastalo je za vrijeme učiteljevanja u Šibeniku. To je »Priručnik skolastičke filozofijske propedeutike«, tiskan u Veneciji 1737. Tijekom 10 godina u Zaostrogu objavio je plodove upornog i marljivog rada: godine 1756. izlazi mu »Razgovor ugodni naroda Slovinskoga«, a 1760. »Korabljica«. I jednim i drugim djelom Kačić je želio narodu pružiti znanje o domaćim i svjetskim zbivanjima od početka svijeta do najnovijih dana.
Osobitu je popularnost stekao djelom »Razgovor ugodni«. Još dugo poslije Kačićeve smrti, a umro je 14. prosinca 1760. u Zaostrogu, »Razgovor ugodni naroda Slovinskoga« bila je najraširenija hrvatska knjiga, svojevrsni narodni domoljubni priručnik.
18. travnja 1955. umro je njemački naučnik Albert Einstein, izumitelj teorije relativnosti. Od dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. živio je u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921.
18. travnja 1874. rođena je u Ogulinu Ivana Brlić-Mažuranić. Malik Tintilinić, Regoč, šegrt Hlapić, ribar Palunko – imena su što već mnogim naraštajima čine djetinjstvo maštovitijim i uzbudljivijim. A taj čarobni, tajanstveni svijet bajki, svijet je djela što pripadaju Ivani Brlić-Mažuranić, najčitanijoj i najprevođenijoj hrvatskoj dječjoj književnici. Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je »Pričama iz davnine«, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Umrla je l938. godine.
20. travnja 1788. u slovačkoj Trnavi rođen je Juraj Haulik, zagrebački biskup i kardinal. Haulik potiče i uređenje crkvenih dobara, obnavlja zagrebačku katedralu, park Maksimir, pokreće crkveni list na hrvatskome jeziku itd. Veliki autoritet Jurja Haulika okrunio je Papa Pio IX. koji je 11. prosinca 1852. Zagrebačku biskupiju uzdigao na stupanj nadbiskupije, čime je ostvarena vjekovna težnja Crkve u Hrvata da se osamostali od mađarske crkvene hijerarhije. Umro je 1869. u Zagrebu
20. travnja 1872. u Zagrebu je umro Ljudevit Gaj, sljedbenik Kollarove ideje o slavenskoj uzajamnosti, poticatelj i organizator književnoga rada u predilirsko i ilirsko doba, jezični reformator. Gaj je za života izrastao u središnju osobu hrvatskoga narodnog preporoda 19. stoljeća. Francusko-njemačkog je podrijetla, a otac mu je bio ljekarnik u Krapini, gdje je Gaj rođen 8. srpnja 1809.
22. travnja 1845. u Našicama rođen je Izidor Kršnjavi, hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i političar. Jedan je od onih svestranih umova renesansnoga tipa koji je ostavio duboke tragove u hrvatskoj umjetnosti, kulturi, povijesti, u školstvu, galeristici, etnologiji i na drugim područjima.
Zbog pristupanja Khuenovoj stranci dio hrvatske javnosti smatra ga izdajicom, no, on smatra da je samo na taj način mogao zaštititi Hrvatsku od represivnog režima. To čini uspješno, i upravo u to teško doba uspijeva izgraditi brojne javne zgrade u Zagrebu i Hrvatskoj: bolnice, knjižnice, škole, spomenike, društva. Također je financirao i tiskanja udžbenika te osuvremenio školstvo. Napokon, u Hedervaryjevo se vrijeme gradi i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu na čije je otvaranje 1895. došao i sam kralj. Umro je 1927. u Zagrebu.
