Arhiv tekstova
Vidljivi pomak u nastavi i radu djece
Posjet odjelima na hrvatskom jeziku i u ovom broju nastavljamo. Poslije Male Bosne, Đurđina, Tavankuta i Ljutova stigli smo i do Subotice i Bikova.
Kako djeca uče? Što su osnovni problemi u nastavi? Koji su stavovi učitelja? Što misle roditelji djece? Odgovori na svako od ovih pitanja su manje ili više prisutni u tekstu koji slijedi. Čitajte…
U OŠ »Sveti Sava« u Subotici ove školske godine prvi puta je oformljen odjel na hrvatskom jeziku. To je prvi razred koji vodi učiteljica Nataša Pastva.
»U ovom odjelu imamo pet učenika – četiri djevojčice i jednog dječaka. Sljedeće godine bi to trebao biti kombinirani odjel i očekujem još petero-šestero djece«, kaže ova učiteljica. Ona ukazuje i na činjenicu da se mala brojnost djece dvoznačno reflektira na rad.
»Mnoge stvari možemo kvalitetnije i bolje obrađivati, međutim, postoje i određeni sadržaji koji se rade u skupinama s većim brojem djece, te tu ima malih nedostataka. Očekujem da će se u idućoj godini to promijeniti. Svakako da učenicima mogu individualnije pristupiti, više raditi s njima ako imaju neke poteškoće, tako da mislim da oni, s druge strane, napreduju brže nego što bi to bilo u većoj grupi«, ističe Pastva. »S udžbenicima, koje smo dobili iz Republike Hrvatske, jako sam zadovoljna, osim možda predmeta ‘svijet oko nas’, ali planira se da od sljedeće godine dobijemo noviji udžbenik iz tog predmeta. Redovito dobivamo i dječji list ‘Smib’, planiramo ići na ljetovanje, sve je to dio potpore matične države«, obrazlaže Pastva.
DOBRA UKLOPLJENOST DJECE U ŠIRU ZAJEDNICU: »Za neke aktivnosti koje zahtijevaju rad u većoj skupini imam dobru suradnju s učiteljicom iz paralelnog odjela na srpskom jeziku te s njima skupa imamo tjelesni odgoj, engleski i mađarski jezik, što je i jako bitan segment da budu uklopljeni u širu zajednicu. Djeca su dobro uklopljena i prihvaćena, puno se druže s ostalom djecom«, ističe Pastva, napominjući, kako u kolektivu postoji pozitivno ozračje te da uživa punu podršku ravnateljice Tatjane Bunčić, što je također bitno.
O napredovanju djece u učenju jezika Pastva kaže: »Djeca koriste puno riječi koje prije nisu poznavala, a ja sam vrlo tolerantna u vezi pogrešaka. Kad nešto usvoje, ja ih pohvalim. Djeca vole učiti i trude se te smatram da će vremenom to dati svoje efekte. Mi smo na početku i ne možemo očekivati da se sve desi odjednom. Takav stav sam iznijela i roditeljima, koji su se s time složili«.
»Led je probijen, neki roditelji su još uvijek u nedoumici, ali ovo što je do sada učinjeno dobar je pokazatelj angažiranosti zajednice u profesionalnom smjeru, koji našoj djeci osigurava učenje materinskog jezika. Ovo je dokaz da bi to u budućnosti trebalo funkcionirati na jedan demokratski način«, zaključila je Pastva.
BIKOVO: U odjelu OŠ »Sveti Sava« na Bikovu hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture predaje Ivanka Putz, koja je inače i učiteljica trećeg razreda na srpskom jeziku. »Predmet hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture je u našu školu uveden prošle godine. Ove godine je uvećan broj djece koja slušaju ovaj predmet, jer su roditelji vjerojatno shvatili da je to značajna stavka u životu i formiranju njihove djece. Ima ukupno 19-ero đaka od drugog do četvrtog razreda koji slušaju nastavu ovog predmeta. To je jedan kombinirani odjel od trećeg i četvrtog razreda, a posebno radim s učenicima drugog razreda. Imam praktički četiri sata tjedno. Moram istaknuti kako djeca s radošću i veseljem pohađaju ove satove«, kaže Putz.
Nedostatak materijala tj. standardiziranog udžbenika za ovaj predmet predstavlja mali problem u organiziranju nastave, ali ona to, kako kaže, uspijeva nadvladati animiranjem djece kroz igru, pjevanje i slušanje.
»Djeca uviđaju razlike između standardnog srpskog i hrvatskog jezika, kao i dijalektalne ikavice. Imamo i posebne satove posvećene ikavici u okviru ovog predmeta. Bez ustručavanja mi se dopunjujemo, djeca prihvaćaju kritike. Meni je želja roditelja da im djeca uče materinski jezik bila poticaj da se aktiviram na uvođenju hrvatskog jezika u ovu školu. Odmah sam pristala raditi ovaj posao, jer da nije bilo kadra ne bi se ostvarila ova mogućnost. Volim ovaj poziv tako da mi to nije predstavljalo poteškoću«, ističe Putz.
»Ja sam i provela pismenu anketu među roditeljima i povratne informacije su bile manje-više afirmativne. U početku je bilo skepse, ali bilo je i onih koji su jako željeli odjel na hrvatskom jeziku. Kada ova škola ne bi postojala, vjerujem da bi u gradskoj školi bio mnogobrojan odjel na hrvatskom jeziku. Bez obzira na sve pretpostavke, u ove dvije godine načinjen je veliki pomak. Inače vidno se smanjuje broj djece uopće, tako da u cijeloj školi skupa s predškolskom ustanovom imamo 50-ero djece. Prije desetak godina taj broj je iznosio recimo 90 učenika. U idućoj školskoj godini imat ćemo vjerojatno kombinirani odjel i na srpskom jeziku jer ima samo sedmero djece u vrtiću pri školi. Također i u odjelima na mađarskom jeziku u gradu ima izuzetno malo djece«, objašnjava ova učiteljica.
ZNAČAJ ORGANIZIRANE BRIGE O DJECI: »Što se tiče nastavnih sredstava imamo različitih udžbenika i časopisa iz Hrvatske. Međutim, nedostaju nam CD player, računala ili aparat za fotokopiranje. Tu očekujemo podršku HNV-a«. Djeca, kojima učiteljica Ivanka Putz predaje, bila su nazočna na promociji »Modre laste« i »Smib«-a u HKC »Bunjevačko kolo«, a redovito su sudjelovala i na »Hrckovom« maskenbalu, gdje su osvojila i nagrade za maske.
»Takav oblik aktiviranja i druženja je neophodan za djecu. To je djeci bio veliki doživljaj. Imamo i Hrckov pano na koji postavljamo sve radove koje u ovom listu djeca objave. Mislim da bi i za djecu koja slušaju ovaj predmet trebalo organizirati putovanja u Hrvatsku, kao što je to u slučaju djece koja idu u hrvatske odjele, prije svega zbog prakticiranja jezika«, istaknula je Putz.
Učenica trećeg razreda Ivana Benke prošle je godine na natječaju Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske pod nazivom »U mome srcu ima mjesta za sve« osvojila drugu nagradu za rad na dijalektu u kome je opisala svoju majku. Putz je, između ostalog, napomenula i kako bi za daljnje obrazovanje bilo nužno osigurati profesora hrvatskog jezika, a na kraju razgovora poručila je roditeljima da upisuju svoju djecu u odjele na hrvatskom jeziku, da ne budu skeptični, jer to je naše pravo koje možemo i trebamo iskoristiti.
g
