Arhiv tekstova
Prednosti kvalitetne nastave
U OŠ »Matko Vuković« u Subotici još su 2002. godine, kada je osigurana zakonska mogućnost nastave na hrvatskom jeziku, otvoreni odjeli na hrvatskom jeziku. Danas, poslije tri godine, u ovoj školi postoje tri odjela na hrvatskom jeziku – u prvom, drugom i trećem razredu – s ukupno 43-oje djece. U prvom razredu ih ima 18-ero, u drugom 9-ero dok treći razred broji 16 učenika.
Prvi odjel koji je osnovan na hrvatskom jeziku, današnji III.h vodi učiteljica Ana Čavrgov. Ona, govoreći o radu svog odjela kao i o nastavi hrvatskih odjela uopće, ističe:
»Jedna od prednosti hrvatskih odjela je manji broj upisane djece jer je prilikom rada, u najmanjoj mjeri zastupljena frontalna nastava a u najvećoj mjeri individualna i individualizirana nastava. Ovakav oblik nastave bolje prati mogućnosti svakog djeteta, prati njegove sposobnosti i interesiranja i za svakog učenika planira napredovanje u odnosu na njegove psihofizičke mogućnosti. Razvija kod djeteta ono u čemu je ono najuspješnije, a to je ta pozitivna orijentacija. Ove prednosti se odnose i na kombinirane odjele, koji sve više postaju naša stvarnost. U svijetu a i kod nas se sve više preporučaju takve mješovite skupine. Djeca se druže po različitim kriterijima, a dob je tu manje značajna. Činjenica je i da različite vještine nemaju previše veze s dobi djece. Kao što u brojnim obiteljima vlada pozitivno ozračje, tako je i u ovakvim odjelima, gdje su starija djeca u mogućnosti pomagati mlađima. Mlađa se djeca ponašaju po uzoru na stariju i imaju, također, određenu vrstu oslonca u njima.«
NEOPHODNO I ZALAGANJE RODITELJA: Ana Čavrgov napominje kako je za kvalitetno obrazovanje neophodan i trud roditelja u onoj mjeri, koliko je on potreban da bi djeca bila dodatno glazbeno, likovno ili jezično obrazovana.
»Zadovoljna sam postignuta rezultatima. U svom odjelu imam petero djece koja su tijekom ove godine prešla iz srpskog odjela. I roditelji su zadovoljni glede sadržaja, udžbenika i ozračja koje vlada ovdje«, ističe Čavrgov. »Glavni razlog zbog kojega roditelji svesrdnije ne upisuju djecu u hrvatske odjele je neinformiranost. Neophodan je i angažman roditelja. Budući da su suvremeni izazovi sve žešći i lošiji, dijete vođeno u duhu sličnom onome unutar njegove obitelji stvara jednu vrstu sigurnosti. Tako je i roditelju omogućeno daleko lakše pratiti svoje dijete«, zaključuje ova učiteljica.
Drugi h odjel, koji vodi učiteljica Vesna Nimčević, jest najmalobrojniji odjel na hrvatskom unutar ove škole. Učenici ovog odjela, koji broji 9-ero djece, po riječima njihove učiteljice, sasvim dobro prihvaćaju jezik, iako u većini slučajeva doma govore dijalektalnom ikavicom.
»Mislim da se nastava odvija uspješno s obzirom da su ovo tek počeci obrazovanja na hrvatskom jeziku. Ne vidim neke ozbiljnije probleme u učenju jezika, naprotiv, ako se i desi neka pogreška, oni je veoma brzo, čak često i sami, ispravljaju. Naučili su mnogo riječi, s moje strane nema strogog ispravljanja dijalekta. Smatram da je to postupni proces gdje oni stare sadržaje zamjenjuju novim«, kaže Nimčević. »Prije sam radila u odjelu na srpskom jeziku i smatram da nema mnogo razlika. Nastavni plan i program su uglavnom isti osim što su nam udžbenici drugačiji. Mislim da su hrvatski udžbenici bolje prilagođeni djeci. Djeca hrvatskih odjela uče jedan jezik više. Roditelji su također zadovoljni jer to smatraju kao prednost. Što više jezika djeca znaju, time su i bogatija«, poručuje Vesna Nimčević.
PRVI RAZRED: U odjel na hrvatskom jeziku u prvom razredu ove školske godine upisano je 18-ero djece.
»Nastava se odvija veoma uspješno, ne postoje problemi u učenju jezika, nema jezičnih barijera. Na satovima sve više govorimo hrvatskim jezikom, nema strogog ispravljanja, navodim djecu da sami zamijene riječi ako upotrijebe neku riječ na dijalektu ili srpskom jeziku. Djeci su novine zanimljive i jako ih lako i brzo svladavaju«, kaže učiteljica ovog odjela Ljubica Ramović. »Veoma sam zadovoljna njihovim radom i napretkom. Djeci se nude i sadržaji koji su bitni za hrvatsku nacionalnu kulturu, primjerice razni vjerski sadržaji, teme koje se bave našim običajima u svezi proslava blagdana, propraćene prigodnim tekstovima i pjesmama pa i proslavama u mjesnoj zajednici. Zadovoljna sam udžbenicima, nastavnim listićima i priručnicima za učenje. Surađujemo s Hrckom koji djeca rado čitaju, a išli smo i na Hrckov maskenbal. Također, neka su djeca sudjelovala i na smotri recitatora na hrvatskom jeziku«, kaže učiteljica Ramović ističući koordiniran rad svih odjela na hrvatskom jeziku u ovoj školi i u vezi proslava te putovanja i sličnih aktivnosti.
Ona je također zadovoljna činjenicom da u odjelu nema slabih đaka kao i da učenici pozitivno potiču jedni druge te mnogo surađuju.
»Zaista su jedinstvena skupina«, objašnjava učiteljica Ramović. »I za mene je sve ovo nešto novo kao i za njih. U cilju boljeg svladavanja hrvatskog jezika pohađala sam ljetnu školu jezika u Hrvatskoj, a i ove godine se spremam to ponoviti. Pohađala sam i jezični seminar koji je držao Petar Vuković, a znanja i iskustva stečena na tim predavanjima su mi od velike pomoći u radu«, ističe Ljubica Ramović.
SHVAĆANJE POTREBE ZA HRVATSKIM JEZIKOM: Pokraj nastave na hrvatskom jeziku u ovoj se školi izučava i hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. To je predmet koji prate učenici koji nastavu pohađaju u odjelima na srpskom jeziku. Ovaj predmet od drugog polugodišta ove školske godine predaje nastavnica srpskog jezika Zdravka Penava.
»Predajem ovaj predmet u višim razredima. Radi se kombinirano po školskim smjenama u koje su djeca raspoređena: peti-sedmi i šesti-osmi razredi idu zajedno. Malih problema ima oko dolaska na nastavu, jer se za ovaj predmet opredjeljuju bolji učenici koji su angažiraniji i na natjecanjima, pripremaju se za kvalifikacijske ispite i slično. U nastavi koristim čitanke za peti i šesti razrede osnovne škole iz nastavnog plana i programa Republike Hrvatske, a tekstove analiziramo skoro kao i na satovima srpskog jezika. Trudimo se zavoljeti hrvatski jezik i shvatiti potrebu da se on, kao materinski, poznaje«, kaže Zdravka Penava. »Redovito na nastavu dolazi njih 20-ero. S druge strane ima i onih koji su se u drugom polugodištu opredijelili za slušanje ovih satova. Ovaj predmet je u povoju i mislim da bi od sljedeće godine trebao ući u redoviti raspored sati«, kaže učiteljica Penava, ističući kako bi trebala postojati jača suradnja s nastavnicima ovog predmeta iz ostalih škola radi uzajamnog pomaganja i međusobnih savjeta u radu.
»U početku sam forsirala analiziranje tekstova, ali s vremenom sam uvela više igre, da ne bude baš toliko naporno kao na redovitim satovima jer naš cilj je prije svega motivirati djecu da shvate da je to njihov materinski jezik, da pripadaju hrvatskom narodu, da poštuju tuđe, ali da ne smiju zaboraviti svoje podrijetlo. Igramo se asocijacija i pokušavamo kombinirati razne nastavne predmete, iako smo ponajviše fokusirani na jezik. Planiramo napraviti mapu hrvatskih gradova i poznatih pisaca i pjesnika rođenih u njima.«
Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture četvrtim razredima predaje Ana Čavrgov, a u toj skupini trenutačno ima 10-ero djece. g
