Arhiv tekstova
Prva eko-košnica u Hrvatskoj
OSIJEK – Udruženje pčelara Slavonije i Baranje »Radilica« u Osijeku prednjači u edukaciji svojega članstva i nedavno je organiziralo prezentaciju prve eko-košnice u Hrvatskoj s certifikatom Zavoda za ispitivanje kvalitete robe u Zagrebu. Novu je košnicu predstavio autor Stjepan Brijačak, doajen hrvatskoga pčelarstva i predsjednik Udruge pčelara »Papuk« u Voćinu.
»Ovo je jedna u nizu aktivnosti kojima animiramo naše članove sa željom da se što bolje pripremimo za priključenje velikoj obitelji Europe, danas ili sutra, jer ne želim spekulirati o datumima«, rekao je predsjednik osječkog udruženja Andrija Grbeša. »Naša je namjera što bolje pripremiti naše pčelare za zahtjevne europske uvjete, tim prije jer imamo bogato iskustvo, jer upravo je u Osijeku osnovano jedno od prvih europskih pčelarskih društava, imamo netaknutu prirodu i sve preduvjete da imamo izuzetno kvalitetan med, cijenjen diljem Europe i diljem svijeta.«
PROIZVODNJA EKO-KOŠNICA: Govoreći o projektu razvitka pčelarstva u Općini Voćin, Stjepan je Brijačak iznio nekoliko karakteristika: »U prvome redu ulaganje u ljudske resurse i razvitak svijesti kod ljudi da je upravo pčelarstvo grana, gdje se s najmanje sredstava može poticati samozapošljavanje, ulaganje u opremu, alate i uređaje, te ekološka proizvodnja meda što podrazumijeva i eko-košnicu. Naišli smo na razumijevanje u općini Vočin, ali i u čitavoj regiji, u Virovitici i Slatini, u Hrvatskom pčelarskom savezu, a pomogli su nam i UNDP u Pakracu, japanska ambasada, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Biopa-a Osijek. Ušli smo u proizvodnju 1000 eko-košnica što financira ambasada Japana, sklopili ugovor s drvoprerađivačkom tvrtkom »Mojzeš« d. o. o. iz Slatine i zatražili mišljenje Zavoda za ispitivanje kvalitete robe u Zagrebu. Oni su nam izdali Stručno mišljenje br. 124/05 od 09. ožujka 2005. za proizvod »Košnica za pčele« sa zaključkom: udovoljava zahtjevima čl. 95 Pravilnika o proizvodnji životinjskih proizvoda, (N. N. br. 13/02) i može se koristiti za pčelarenje na ekološki način.«
»Košnica kao košnica«, kaže Brijačak i nastavlja: »Sastoji se iz poklopca, hranilice, nastavaka, Hofmanovih okvira i podnice. Drveni su dijelovi od slavonske hrastovine (osnova i antivarozna podnica), od jelovine (okvir u podu, 3 nastavka, krov i hranilica), te od lipovih daščica (30 okvira) i od lesonita (donji dio hranilice i zatvarač podnice). Sav je materijal domaćeg porijekla što znači da je sukladno s FSC Certifikatom Hrvatskih šuma. Metalni su dijelovi od nehrđajućih materijala, aluminija i Cr-Ni čelika, a korišteno je i polivinilacetonsko ljepilo (PVA) koje je netoksično i koristi se pri pakiranju prehrambenih proizvoda.«
KONKRETNI REZULTATI: Na pitanje što je ponukalo starijega gospodina da uđe u ovako zahtijevan projekt, Stjepan Brijačak je odgovorio: »Pa čujte, prevalio sam 70. godinu života i u toj dobi nikad se ne zna. Baš zbog toga sam mislio da svoje bogato pčelarsko iskustvo prenesem na mlađe, da to ostane ovim ljudima koji su loše prošli u Domovinskom ratu. Vidite, mnogi su bez posla, mnogi žive od socijalne skrbi, a nas okružuje takvo prirodno bogatstvo koje samo treba pretočiti u vrlo kvalitetan med. To je bio razlog da odem u Centar za socijalnu skrb da ponudim da pomognem ljudima, i mislio sam neka se javi 5 – 6. Kad tamo, javilo ih se tridesetak. Kad imate ljude, onda već imate više od pola posla, ali ih prvo treba educirati. Sjeo sam i na osnovi priručnika Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku »Pčelarstvo« napravio program educiranja, predvidio 80 sati teorije i isto toliko praktičnoga rada na mojemu pčelinjaku. Prijavio sam to Zavodu za zapošljavanje u Virovitici, Pučkom učilištu u Slatini i poslao Zavodu za unapređivanje školstva prof. Vlatki Knežević i program je konačno verificiran. Sve je to trajalo godinu i više, ali danas imamo i konkretne rezultate. Tečaj je završilo 33 pčelara u Vočinu, 95 pčelara u Slatini i svima je u radnu knjižicu ubilježena prekvalifikacija ‘pčelar’.
Sad je to već druga priča, zaustavili smo odlijevanje pučanstva iz ove regije, osigurali zaradu za opstanak i pristojan život brojnim obiteljima, zaintrigirali pčelare za eko-proizvodnju, napučivanjem 2 – 3 tisuće košnica osigurali smo godišnju proizvodnju 100 – 150 tona kvalitetnoga meda, 5 t peludi, 30 kg. propolisa i više stotina paketnih rojeva za izvoz, a tu je još i pčelinji vosak, matična mliječ i pčelinji otrov. »
Stjepana Brijačka, poznatog i priznatog pčelara i proizvođača meda u Hrvatskoj, u Osijeku su slušali s dužnom pozornošću. Neka su iskustva primjenjiva i u našoj regiji, zašto ne.
Slavko Žebić
