Arhiv tekstova
Važna je zdrava i stabilna okolina
Demografska slika Vojvodine, o kojoj smo pisali u prošlom broju »Hrvatske riječi«, u okviru suradnje tiskanih medija s Pokrajinskim tajništvom za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci, a koja je, da podsjetimo, izrazito negativna proteklih pedesetak godina, nameće potrebu cijelom društvu da radi na očuvanju, unapređenju i poboljšanju reproduktivnog zdravlja mladih, jer su upravo adolescenti ona skupina ljudi koji će u budućnosti biti radno sposobni, koji će osnivati obitelji i rađati djecu.
A stanje i predodžba mladih danas, po riječima stručnjaka, uopće se pozitivno ne odražava na njihovo reproduktivno zdravlje koje podrazumijeva normalno spolno razvijanje i sazrijevanje, ostvarivanje zdravih, odgovornih i ravnopravnih odnosa među sobom (spolovima), te ostvarivanje reproduktivne funkcije na zdrav i poželjan način, sprečavanje povreda i oboljenja u svezi sa seksualnošću i reprodukcijom. Danas se mladi, sudeći prema podacima istraživanja, izlažu faktorima koji oštećuju njihovo reproduktivno zdravlje, a to su preuranjeni i nezaštićeni spolni odnosi koji za posljedicu imaju neželjene trudnoće i abortuse i spolno prenosive bolesti.
DOBA SAZRIJEVANJA: Mladalaštvo ili adolescencija je period prelaska iz djetinjstva u zrelo doba koje prati niz procesa od intelektualnog, tjelesnog, emotivnog sazrijevanja do socijalno adaptiranog i zrelog pojedinca. Period adolescencije kao i uzrasne granice razni autori definiraju različito. Svi autori se slažu da period adolescencije počinje onda kada se pubertet završava. Najšire gledano, mladalaštvo se proteže od 10. pa do 19. ili 25. godine života, kada se svi procesi započeti u pubertetu završavaju i usavršavaju. U to doba spolne karakteristike dostižu punu funkcionalnu zrelost i organizam je spreman za reprodukciju. Vrijeme adolescencije je vrlo nestabilno, kažu stručnjaci, predodžba o sebi i drugima se mijenja, mijenjaju se socijalne uloge, postavljaju se visoka očekivanja, dešava se proces identifikacije i socijalizacije. Sve osobine i karakteristike dostižu svoj puni maksimum u to doba, poslije čega neke opadaju.
Stoga je važno da je okolina u kojoj odrastaju adolescenti stabilna i zdrava. Ukoliko i društveno-socijalna sredina nije stabilna, adolescentima je mnogo teže zdravo i normalno proći kroz proces identifikacije i socijalizacije, koji su sami po sebi uznemirujući i nepredvidivi. Iako laici smatraju da je mladalaštvo doba koje je bezbrižno, psiholozi smatraju da nije tako, da mladi itekako mogu imati ozbiljnih emocionalnih i psiholoških problema uslijed pritiska društva, obitelji, vršnjaka i tako dalje.
Uzimajući u obzir da su sadašnji adolescenti odrastali u košmarnim vremenima tijekom devedesetih, u vrijeme ratova, ekonomske, kulturne i socijalne anarhije, poremećenog sustava vrijednosti, možda i nije neobično što istraživanja pokazuju povećanu stopu mortaliteta (stopa smrtnosti) i morbiditeta (stopa bolesti, izopačenosti, nezdravosti) kao i povećano pojavljivanje rizičnog ponašanja mladih – uporabu cigareta, alkohola i droga, preuranjenih i nezaštićenih seksualnih odnosa, koji uzrokuju neželjene trudnoće i abortuse, kao i spolno prenosive bolesti (SPB) i HIV infekcije, ali i pojavu nasilnog ponašanja mladih, ubojstava, samoubojstava i ostalo.
MLADI I SEKSUALNOST: Razinu rizika seksualnog ponašanja mladih stručnjaci procjenjuju prema uzrastu u vrijeme prvog spolnog odnosa, trajanja seksualnih veza, trenutačnog i ukupnog broja partnera, uporabe kontracepcije, načina izbora spolnog partnera i stupnja znanja o seksualnosti.
Istraživanja iz oblasti seksualnosti rađena su uglavnom u većim gradovima kao što su Novi Sad i Beograd. Rezultati istraživanja iz 1995-96. godine među adolescenticama Novog Sada uzrasta od 15 do 19 godina pokazuju kako je seksualno aktivnih 25 posto. Prosječan uzrast u vrijeme prvog spolnog odnosa 15,7 godina, dok je 11,27 posto imalo jedan prekid trudnoće. Najranije stupanje u seksualne odnose bilo je s 11 godina.
Pet godina kasnije istraživanje među adolescentima oba spola uzrasta od 10 do 19 godina pokazalo je kako je 15,7 posto mladića i 13,4 posto djevojaka seksualno aktivno. Rezultati posebice pokazuju da je u uzrastu od 18 godina seksualno aktivno 45,5 posto mladića i 30,5 djevojaka.
Najsvježija istraživanja među adolescentima oba spola, uzrasta od 15 do18 godina, pokazuju kako je seksualno aktivno oko 50 posto ispitanika, što ukazuje na povećanje seksualne aktivnosti adolescenata. Među studentima seksualno je aktivno oko 72 posto mladića i 54 posto djevojaka. Prosječan uzrast stupanja u spolne odnose za dječake je 16,5 godina a za djevojčice 15,4 godine. Ako se uzme u obzir da je samo jedna četvrtina ispitanika svjesna rizika seksualnog odnosa bez adekvatne zaštite, da samo jedna trećina koristi redovito kondom, a jedna trećina seksualno aktivnih povremeno, onda su ove brojke alarmantne i traže da društvo brzo reagira u pravcu edukacije mladih i otklanjanja tabua. Niska razina znanja o zaštiti i rijetko primjenjivan pouzdan način sprečavanja začeća prouzrokuju visoku učestalost neželjenih trudnoća, što i rezultati pokazuju, jer je preko 90 posto adolescentskih trudnoća neplanirano.
Svaki deseti ispitanik srednjoškolskog uzrasta imao je spolni odnos s osobom koju je sreo prvi put, među studentima novosadskog sveučilišta 18 posto je imalo seksualni odnos u vezi koja je trajala jedan dan, a svaki deseti student je imao tri ili više seksualnih partnera u posljednjih godinu dana, zato što su motivi stupanja u seksualne odnose najčešće radoznalost, pritisak partnera, utjecaj vršnjaka, želja za dokazivanjem, inzistiranje.
OSNIVANJE SAVJETOVALIŠTA: Sudeći prema podacima Pokrajinskog tajništva za demografiju, obitelj i društvenu skrb o djeci, mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose iz motiva koji nisu zreli, odgovorni i proističu iz neznanja iz oblasti seksualnosti i reprodukcije, što prouzrokuje povećanje učestalosti spolno prenosivih bolesti (SPB), koje su dostigle razinu epidemije, navodi se u izvješću Tajništva. Godišnje u svijetu oboli preko 100 milijuna adolescenata od SPB. Polovica svih novootkrivenih HIV infekcija nalazi se među adolescentima. Drugi oblici neželjenog i rizičnog ponašanja kao što su korištenje alkohola, droga i pušenje, razne forme nasilja također negativno djeluju na reproduktivno zdravlje mladih.
S obzirom da je mladalaštvo samo po sebi doba psiho-fizičkih promjena, nestabilno životno okruženje, »zatvorena« sredina, nedostatak informacija i tabuiziranje seksualnosti, mladima ostavlja da se snalaze sami kako znaju, što im, sudeći po podacima Tajništva, šteti i nanosi kako tjelesne tako i psihološke posljedice, te stoga netko treba preuzeti brigu o mladima. U okviru toga Pokrajinsko je tajništvo pokrenulo inicijativu za osnivanje Savjetovališta za reproduktivno zdravlje na razini svih domova zdravlja u Vojvodini s ciljem da pruži informacije ali i dijagnosticira i liječi spolno prenosive bolesti. g
