Arhiv tekstova
Portretiranje pračovjeka
Tko poznaje rad doc. dr. sc. Ivora Karavanića neće se iznenaditi vrsnom kvalitetom teksta i slikovnoga priloga u odličnoj monografiji naslovljenoj, jednostavno, »Život neandertalaca« (Školska knjiga, 2005., 174 stranice). Pristojno bi bilo dodati da Karavanić knjigu nije radio sam, već da je urednik knjige dr. sc. Zoran Velegić, vodeći urednik povijesnih knjiga u Hrvata. No osim fantastičnoga teksta i vrsnog ilustrativnog segmenta, monografija »Život neandertalaca« ima, budimo priprosti, ono nešto; suvremeno i antikno; narativno i vrsno vizualno, dakle, moderno i kvalitetno.
U njoj nema nesuvislih detalja, ishitrenih zaključaka ili prejudiciranja stava. To nimalo ne znači da je knjiga laka za čitanje. Naprotiv. Ona postaje pravom morom za intelektualne radoznalce; na svakoj su nas stranici iznenadili i autor i urednik ubacivši nešto nevjerojatno blisko, toplo, što običnoga čitatelja motivira da i sam krene iščitavati literaturu o neandertalcima. Obilje literature i objašnjenje svih relevantnih pojmova nalazi se u knjizi.
Neandertalci su, piše u monografiji, prvi Europljani. Karavanić je još jednom dokazao da je vrstan poznavalac njihove svakodnevice, od one tehnološke, reproduktivne i društvene. Neandertalcima su nepošteno pripisani stereotipi o agresivnosti i grubosti. Karavanićeva knjiga ruši takve mitove i uz obilje dokaza portretira pračovjeka kao toplo biće koje je skrbilo o svojim bližnjima. Majstorski je iz krhotina složio suvislu priču o tehnologiji neandertalaca. Koristeći nalaze iz Vindije i Krapine, koji su, sjećaju se neki, postavljeni na izložbi 2003. godine, Karavanić je objasnio tehnologiju izrade oruđa i oružja te njihovu upotrebu. Međutim, Karavanić nije tu stao, već je koristeći iskustva drugih arheologa, kako onih zapadnih, tako i onih istočnih tradicija, ispričao suvislu priču o životu neandertalaca. Raščlanio je mnoge segmente njihova života, načine dolaska do hrane, pravljenje odjeće i objasnio njihovu duhovnu svijest. Dotaknuo je i eventualni kanibalizam neandertalaca, njihovu spolnost i pokušao odgonetnuti probleme odgoja i odnosa prema pojedinim društvenim skupinama.
Zaključimo, hrvatska se arheologija ima čime ponositi. Zagrebačka arheološka škola, čiji su učenici vrsni poznavatelji neandertalaca (Karavanić), Vučedolske kulture (A. Durman), Grka na Mediteranu (M. Miličević), ranoga srednjeg vijeka (Z. Tomičić), rijetki su hrvatski znanstvenici za kojima kaskaju znanstvenici zapadnoeuropskih zemalja. g
