Arhiv tekstova
Frizura
Vjerojatno se nikada neće pouzdano ustvrditi kada je nastala prva frizura na čovjekovom licu, no, logički spekulirajući glede tog »povijesnog« trenutka za cijelo čovječanstvo on je nastao kada se neki prapredak prvi puta začešljao na desnu ili lijevu stranu svog lica. Jer prvi ljudi našeg planeta do tada su kosu i sve dlake na svom tijelu jednostavno smatrali samo zaštitom kože od vremenskih uvjeta u kojima su živjeli i nikakva estetska intervencija im nije padala na pamet.
Ali, bio je to kenozoik i prva etapa razvoja ljudskog roda. Danas, u 21. stoljeću, frizura je postala gotovo statusni pojam i izraz ličnosti.
STATUSNI SIMBOL: Vraćajući kotač povijesti samo malo unatrag vidjet ćemo, kako se kultura estetskog uobličavanja vlasi s glave, popularnije i praktičnije rečeno friziranje i šišanje, počelo ozbiljnije prakticirati u posljednja dva stoljeća. Svi vremenski periodi do 19. vijeka obilježeni su jednakim pristupom po sustavu ćelavo-kratko-dugačko i to prije svega prema kriteriju društvene ljestvice kojoj su pripadali vlasnici »frizura«.
Još od najstarijih vremena najniži slojevi društva bili su čak zakonima osuđeni da budu ogoljene glave, prije svega zbog sanitarno-higijenskih razloga, ali i trenutačnog prepoznavanja pripadnosti. S druge strane, pripadnici najviših slojeva oduvijek su svoje glave »kitili« dugačkim vlasima, prirodnog ili umjetnog porijekla, ističući često na granici dobrog ukusa svoju supremaciju i premoć stališa kojemu su pripadali. Tradicija nošenja perika, koja se zadržala u pravnim sustavima brojnih današnjih sudova koji počivaju na strogom tradicionalizmu, apsolutno potvrđuje potrebu za naglašavanjem uzvišene »kaste«.
Val revolucija koji je zahvatio Europu tijekom 18. i 19. stoljeća, pokraj osnovne ljudske slobode donio je i slobodu vlastitog »izražavanja« oličenu u mogućnosti nesputanog kreiranja osobnog izgleda. Duga kosa je prestala biti kriterij pripadnosti i brojni članovi visokih društvenih slojeva su počeli »modelirati« svoje »skalpove« znatno kraćim frizurama, iskazujući prve korake razvoja nove umjetnosti koja će u budućnosti jednostavno zavladati svijetom. Jer frizura je danas pravo malo umjetničko djelo, neizostavna tema milijuna razgovora i statusno-prestižni pojam. Ne vjerujete? Upitajte samo bilo koju osobu ženskog spola u vlastitoj okolini.
KULT FRIZURE: Stara je istina da se, s vremena na vrijeme, sve vraća prema ustaljenom redoslijedu vječite smjene i da su današnje najpopularnije muške frizure upravo one najkraćih, gotovo milimetarskih dužina. Samo par desetljeća ranije, u vremenu hipi ekspanzije sedamdesetih godina dominirala je duga kosa kao eksplicitni oblik poželjne muževnosti i idolima tadašnjice kosa je prekrivala ramena. U prvim godinama trećeg milenija novog doba, popularno je šišanje na »što kraće«, a centimetre dužine zamijenili su milimetri kose koja ostaje na glavi. Jer, »kratki friz« predstavlja izraz pripadnosti popularnom »main streamu« ili hrvatski rečeno »glavnoj struji« koja diktira trenutačnu modu opće poželjnog izgleda. Za vjerodostojnu ilustraciju navedenog najbolje može poslužiti nedavni marketinški potez glasovitog svjetskog proizvođača britvica »Gillete«, koji je, za impozantnu milijunsku euro sumu, »natjerao« engleskog nogometaša Davida Beckhama da svoju dugu i njegovanu, šatiranu kosu odreže i potom se »izbrije na ćelavo«. Uloženi milijuni vratili su se s milijunima prodanih britvica primijenjenih u želji da se izgled što više približi idolu milijuna ljubitelja nogometa. g
