Arhiv tekstova
O identitetu i nacionalnom identitetu
Udruženje »Ravangrad« Sombor u suradnji s Udruženjem za mir i ljudska prava »Baranja« iz Bilja (Hrvatska) organiziralo je cjelodnevnu radionicu na temu »Identitet i nacionalni identitet« u Somboru posljednjeg dana siječnja, i time nastavilo realiziranje projekta »Osnaženi-aktivni građanin na obje strane Dunava«.
Projekt financira Fond za otvoreno društvo Beograd, uz potporu Skupštine općine Sombor.
CILJEVI: Cilj radionice, kao i cijelog projekta, je povezivanje građana s obje strane Dunava, izgradnja civilnog društva, te poticanje procesa pomirenja i uspostav-ljanje povjerenja u regiji.
Voditeljice radionice bile su Tijana Gnjidić iz Sombora i Danica Novaković iz Novog Sada, obje trenerice iz nenasilne razrade konflikata i članice Društva za nenasilnu akciju iz Novog Sada, dok su sudionici bili – studenti, nastavnici, ekonomisti, veterani nevladinog sektora i budući aktivisti iz Sombora, Stanišića, Riđice, Čonoplje, Bačkog Monoštora, Belog Manastira, Bilja, Kneževih Vinograda i Darde. Neki od njih su čak po četvrti put sudjelovali u ovom projektu.
Razmjenjujući iskustva, stavove i znanje kroz vježbe i razmjenu u grupama, oni su radili na osvješćivanju vlastitih identiteta i prepoznavanju, te razumijevanju iskustva drugih.
»Identiteti su ono što nas čini onakvima kakvi jesmo – to su naše društvene uloge, naši stavovi, osjećanja, profesija, hobiji, težnje, želje, vizije… Različiti aspekti našeg identiteta dolaze u prvi plan u različitim situacijama. Najčešće su najsnažniji oni identiteti koji su i najugroženiji«, kaže Tijana Gnjidić. »Naši identiteti se formiraju pod mnoštvom utjecaja i umnogome ovise od odnosa s drugim ljudima i dominantne kulture koja nas okružuje, ali su i rezultat vlastitog izbora i slobode u izgradnji i definiranju svojih identiteta. Izgradnja identiteta je proces. Identiteti se vremenom mogu mijenjati – neki identiteti se mogu odbaciti, a neki novi usvojiti, izgraditi, dograditi.«
IDENTITETI I KONFLIKTI: Također, identitet u slučajevima konflikta ima mnoge dimenzije, pogotovo što se osjećaj identiteta može drastično mijenjati pod prijetnjama. U situacijama kada smo ranjivi, usamljeni, ugroženi, u strahu, kada se okruženje mijenja, skloni smo povesti se za liderima ili grupama koje nam obećavaju povrat sigurnosti i bezuvjetno ih pratiti.
Zanimljivo je da u vježbi u kojoj je svaki sudionik radionice trebao napisati i reći svojih pet prioritetnih identiteta, od njih dvadeset samo je jednome bio važan njegov anacionalni identitet, a drugome duboka i istinska vjera u Boga. A poslije se ipak ušlo u »cipele« nacionalnog identiteta, da bi se izreklo, čulo, upoznalo, suosjećalo, razumjelo…
Sudionici su se podijelili u grupe Srba, Hrvata, Mađara, Jugoslavena i ostalih, prema svom osjećaju, a na pitanje zašto su izabrali baš tu grupu, svatko je odgovorio da je nacionalni identitet birao prema svom porijeklu i kulturnom nasljeđu, dok su Jugoslaveni tome dodali i svijest. Ostali su naveli kako ne posjeduju osjećaj nacionalnog identiteta.
ISKUSTVO DISKRIMINACIJE: U svakoj je od grupa bilo sudionika s iskustvom pripadnika manjinskoj naciji, što je svakako bilo dragocjeno za razmijeniti. Mnogi, također, imaju iskustva diskriminacije na radnome mjestu, izloženosti pritiscima (psihičkim, fizičkim, kulturnim, materijalnim, vjerskim), osjećaja obilježenosti, očekivanje prihvaćanja kolektivne odgovornosti, svakodnevne susrete s predrasudama, nerazumijevanjem…
Na pitanje što očekuju od drugih grupa (nacionalnih), većina je odgovorila kako očekuje da se svatko u svojoj grupi zauz-me protiv šovinizma, za prihvaćanje i uvažavanje različitosti i drugih identiteta, da se svatko prihvaća kao individua, da se poštuju ljudska prava, a posebno pravo na slobodu kretanja….
Traganje za vlastitim identitetom i pronalaženje puta do drugog i drugačijeg, čežnja za razumijevanjem i prihvaćanjem, te izgradnja boljeg i pravednijeg svijeta… predstavlja cjelodnevno iskustvo jedne nevjerojatno raznolike grupe! I vjerovanje da je to u svakoj moguće!
Manda Prišing
