Arhiv tekstova
Najviša znanstvena i umjetnička institucija
Bilo da tek proviruju u atrij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kako bi vidjeli Baščansku ploču koja se tamo čuva, ili da idu u razgledanje Strossmayerove galerije, koja se smjestila na prvom katu Akademije, posjetitelji u palaču na Zrinjevcu uglavnom ulaze s poštivanjem. Ipak je riječ o, kako je to i zakonski definirano, »najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Hrvatskoj«. Ali o onome što poštuju, uglavnom ne znaju baš mnogo.
Dan Akademije, koji se slavi 29. travnja u spomen na taj dan 1861. godine, kada je Hrvatski sabor pokrenuo osnivanje akademije, dobar je povod da malo »prošećemo« po Akademiji.
RAZREDI I ČLANOVI: Od kada je Hrvatski sabor izabrao prvih šesnaest članova (a to je bilo pet godina nakon odluke da se osnuje akademija) pa do danas, prošlo je ravno 139 godina. Prvih šesnaest akademika, na čelu s predsjednikom Akademije Franjom Račkim, počelo je s radom u tri razreda: historičko-filologičkim, filozofičko-juridičkim i matematičko-prirodoslovnom.
Danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima 147 redovnih članova – onih koje nazivamo akademicima, i to u devet razreda: Razredu za društvene znanosti, Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razredu za prirodne znanosti, Razredu za medicinske znanosti, Razredu za filološke znanosti, Razredu za književnost, Razredu za likovne umjetnosti, Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, te Razredu za tehničke znanosti. Najmlađi razred za tehničke znanosti, osnovan je prije desetak godina. Osim redovitih Akademija ima i dopisne članove, i suradnike (koji vremenom često postaju akademicima) a i počasne članove, ali počasnih trenutačno nema. Među počasnim članovima koji su preminuli su kardinal Franjo Kuharić, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Nikola Tesla, Gjalski, Bukovac…
Ako koga zanima kako postati akademikom, procedura je ovakva: prijedloge za izbor novih članova daju Akademijini razredi, ali i vijeća fakulteta, sveučilišni senat, te znanstvene institucije. Potom predsjedništvo HAZU odlučuje koji razredi mogu birati nove članove i koliko njih. Onda na izbornoj skupštini, koja se održava svake druge godine, razredi biraju nove članove tajnim glasovanjem. Članstvo je doživotno, osim ako sami akademici ne istupe ili ako član, kako stoji u Statutu HAZU »počini djelo koje nije u skladu s ugledom i dostojanstvom člana Akademije« ali takvih slučajeva u povijesti Akademije nije bilo.
Za dopisne članove biraju se u pravilu istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji surađuje s Akademijom, a među onima koji su trenutačno na popisu su Jacques Le Goff i Alain Finkielkraut. Redoviti članovi dobivaju i takozvanu stalnu mjesečnu nagradu, koja ovisi o prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj u prethodnom tromjesečju, tako da im se svaki mjesec isplaćuje otprilike 4260 kuna. Uz taj iznos, umirovljeni redoviti članovi primaju i jedinstvenu mirovinu, a ona iznosi 5000 kuna.
A što akademici zapravo rade? Redovito se sastaju, kako je utvrđeno Zakonom o Akademiji, potiču i organiziraju znanstveni rad, umjetničku i kulturnu djelatnost, brinu se o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj afirmaciji u svijetu, bave se izdavaštvom (najznačajniji projekt im je »Hrvatska i Europa«) obnavljaju i uređuju zgrade u vlasništvu Akademije, a ponekad iznose svoje mišljenje o nekim pitanjima kao što je bio slučaj nedavne izjave o položaju hrvatskog jezika. g
