Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 19. 5.

Troj­ka
Carla del Ponte kaže da se Radovan Karadžić krije na prostoru između SiCG i BiH, da je Ratko Mladić u Srbiji, a da se Ante Gotovina kreće između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Carla del Ponte je, u obraćanju Stalnom vijeću OESS-a, izjavila da je takva situacija sa optuženima za ratne zločine rezultat nedovoljnih napora nadležnih da ih nađu i uhite.
»Slamanje mreža koje ih štite je stvar političke volje, baš kao i stvaranje povoljnije atmosfere u javnosti. Vlasti Srbije su više puta ponavljale da prednost daju predajama i da nisu spremne na uhićenja. Moguće je da smo došli do granica tog pristupa«, kaže Carla del Ponte i dodaje da je i Hrvatska potrošila dosta vremena pokušavajući uvjeriti Gotovinu da se preda. »Kada suptilne metode više ne funkcioniraju, neophodna je žestoka akcija«, smatra ona.
 
Ne­po­dob­ni
Ravnatelj BIA-e Rade Bulatović planira otpustiti 300 pripadnika te službe i isto toliko poslati u prijevremenu mirovinu.
»Blic« piše da je cilj smanjenja ljudstva iz BIA odstraniti sve kadrove koji imaju veze s Demokratskom strankom. Isti izvor navodi da će Bulatovićevo obrazloženje za odlazak 600 radnika biti da je to jedan od zahtjeva Europske unije poslije dobivanja pozitivne ocjene Studije o izvodljivosti. »Bulatović pokušava napraviti partijsku tajnu policiju. U tijeku je natječaj za prijem novih radnika, a istovremeno se planira otpuštanje, uglavnom politički nepodobnih, pripadnika BIA«, kaže isti izvor.

PETAK, 20. 5.

Zre­lost
Šef UNMIK-a će u izvještaju Vijeća sigurnosti ocijeniti da je na Kosovu učinjen značajan napredak u posljednja tri mjeseca.
Soren Jesen-Petersen će ocijeniti da je u posljednja tri mjeseca napredak postignut na polju sigurnosti i prava manjina, čime će omogućiti početak procesa rješavanja konačnog statusa Kosova, prenosi Rojters. Te standarde Zapad je postavio kao uvjet za početak pregovora o rješavanju konačnog statusa. Europska unija i SAD žele da pregovori počnu na jesen. Danski diplomat je istaknuo da se poboljšala sloboda kretanja za manjine, da je smanjena razina međuetničkog kriminala i da je »duboka zrelost« zabilježena kod kosovskih Albanaca, koji su u većini u prijelaznim institucijama.

Od­mr­za­va­nje
Vijeće ministara SiCG povukao je s dnevnog reda Prijedlog zakona o zamrzavanju imovine haških optuženika koji su u bijegu.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Rasim Ljajić, rekao je za B92 da je zakon povučen prvenstveno zbog velikog broja amandmana, koji bi mogli izmjeniti suštinu zakona. Zamrzavanje imovine i financijskih sredstava haških optuženika koji su u bijegu zahtjev je EU iz listopada prošle godine prema svim zemljama zapadnog Balkana.

subota, 21. 5.

Ova­kvi
Potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus ocjenjuje da Srbija i Crna Gora, ovakva kakva je, ne može u Europsku uniju.
»Već 2007. moramo prijeći s duplog kolosijeka na jedinstveni. Znači, ili funkcionalna federacija, što trenutačno nije, ili dvije države«, rekao je Labus i dodao da je njegova prognoza o ulasku Srbije u EU do 2012. optimistička, ali ostvariva.
»Bitno je da to bude do 2012. jer se usvaja novi proračun EU za razdoblje od 2013. do 2021. i zato je važno da uhvatimo taj vlak«, rekao je Labus za »Danas«.

Sta­vo­vi
Predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da u svakoj zemlji građani imaju pravo iskazati svoj stav. Tadić je, povodom održavanja tribine na Pravnom fakultetu, na kojoj je osporavano postojanje zločina u Srebrenici, rekao da u svakoj zemlji građani imaju pravo slobodno iskazivati svoj stav, čak i kada je on suprotan službenoj politici zemlje. Tadić je ipak rekao kako smatra da je to štetno za društvo u Srbiji.
»Građani imaju pravo iskazati svoj stav. Drugo je pitanje treba li se to treba organizirati na sveučilištu i u kom smislu. Mislim da ne treba«, rekao je Tadić za Tanjug.

NEDJELJA, 22. 5.

Eks­plo­zi­je
Policijska uprava vukovarsko-srijemska izvijestila je o eksploziji dviju eksplozivnih naprava podmetnutih rano ujutro ispred zgrada općina u Trpinji i Borovu kod Vukovara.
U eksplozijama nije bilo ozlijeđenih, a policija traga za počiniteljima.
Očevidom je utvrđeno da su eksplozije učinile veću materijalnu štetu na zgradama tih dviju općina. Prema riječima glasnogovornika PU vukovarsko-srijemske Miroslava Janica, policija još traga za osobom koja je dan ranije bacila eksplozivnu napravu u stan u obnovi na I. katu stambeno-poslovne zgrade u Ulici dr. Franje Tuđmana u Vukovaru, pri čemu je prouzročena velika materijalna šteta.
Hrvatska Vlada najoštrije je osudila podmetanje eksplozivnih naprava u Borovu i Trpinji. Predsjednik Vlade Ivo Sanader naložio je Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim mjerodavnim sigurnosnim institucijama da intenziviraju istražne radnje te počinitelje tih kaznenih djela što prije uhite i privedu pravdi, priopćeno je iz Vlade.

Pro­tek­ci­je
U Centru »Sava« je otvorena plenarna sjednica Biznis-foruma u okviru 14. skupštine EBRD. U žiži su bile mogućnosti i izazovi razvoja regije.
»Investicije su potrebne cijeloj regiji koja ima problem sa nezaposlenošću. Kosovo je najnestabilnije područje upravo zbog ekstremno visoke nezaposlenosti. Kad polovina ljudi ne radi, oni onda traže oružje«, rekao je predsjednik Pakta stabilnosti Erhard Busek i pozvao poslovnu zajednicu koja se sastala u Beogradu da podrži kampanju za slobodnu trgovinu u regiji: »Političari slušaju poslovne ljude, ali potom pritisnuti glasačima, budući da su stalno izbori, na kraju dopuste povećanje protekcionizma«, kaže Erhard Busek.
Na skupu je sudjelovalo oko 3000 gostiju iz svijeta – predstavnika banaka, vlada, ministara financija, investitora i rukovodilaca svjetskih kompanija.

PONEDJELJAK, 23. 5.

Da­ro­va­te­lji
Dobrovoljce iz paravojne jedinice »Leva Supoderica« na vukovarskom ratištu plaćala je Srpska radikalna stranka (SRS), izjavio je u nastavku suđenja optuženima za ratni zločin na Ovčari 1991. godine, svjedok Lazar Kolarski, i sam pripadnik te dobrovoljačke jedinice.
Tom njegovom svjedočenju usprotivio se zapovjednik te jedinice Milan Lančužanin, jedan od 16 optuženih za zločin na Ovčari, koji je tvrdio da to »nije bila jedinica SRS-a, već je od te stranke samo dobivala dobrovoljce«, a sve njih je plaćala isključivo Gardijska brigada tadašnje JNA.
Ne­pro­mi­je­nje­no
Stranke vladajuće koalicije i SPS dogovorili su se da se u Skupštini Republike Srbije ne otvara rasprava o povjerenju Vladi i ministrima.
SRS je tražila raspravu o povjerenju Vladi jer je policijski general Sreten Lukić »kidnapiran i u natikačama odveden u Hag«, kako su naveli radikali. Smjena ministra prosvjete Slobodana Vuksanovića tražena je zbog uvođenja bošnjačkog jezika, a ministra financija Mlađana Dinkića zbog katastrofalne ekonomske situacije. I radikali i DS zahtijevaju razrješenje predsjednika skupštine Predraga Markovića.
Demokrate još traže i izglasavanje nepovjerenja ministru policije Draganu Jočiću zbog porasta kriminala u Srbiji kao i negativne i partijske selekcije kadrova u policiji.

utorak, 24. 5.

Špe­ku­la­ci­je
Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je neizravno demantirao medijske špekulacije da Milorad Pupovac i njegov SDSS dovode u pitanje sporazum o suradnji s HDZ-om na državnoj, odnosno parlamentarnoj razini.
Nema odustajanja od sporazuma i suradnje u parlamentarnoj većini, rekao je Sanader koji se sastao s Pupovcem. Kao i za druge gradove, i za Knin vrijedi načelo supsidijarnosti,
ustrajao je Sanader upitan kako će se HDZ postaviti u tom gradu gdje SDSS, iako je osvojio najviše vijećnika, ne može sam formirati, a hrvatski blok na čelu s lokalnim HDZ-om ne želi s njim koalirati. Opetovao je da načelo supsidijarnosti, koje zagovara HDZ, općinama i gradovima u potpunosti prepušta odlučivanje na terenu.

Re­ha­bi­li­ta­ci­ja
Međunarodna krizna grupa objavila je nov izvještaj o Srbiji. U izvještaju se navodi da je Srbija u prvim mjesecima 2005. napravila značajne pozitivne pomake, ali da je u mnogim oblastima politika Vlade Srbije regresivna. Ocjenjuje se da u sudstvu, vojsci i policiji nije bilo suštinskih reformi i ističe da je suočavanje s Miloševićevim političkim naslijeđem, koje Vlada djelomice rehabilitira, neophodno za stabilnost čitave regije.
Kao pozitivni koraci vlasti u Beogradu navode se promjena politike u suradnji s Haškim tribunalom i nagovještaj veće spremnosti za dijalog o statusu Kosova.
»Sve u svemu, Vlada Vojislava Koštunice, čini se, i dalje nastoji rehabilitirati značajne segmente Miloševićeva naslijeđa, postavljajući kadrove iz njegovog vremena na položaje u policiji, sudstvu i vojsci i koristeći suđenje za ubojstvo Zorana Đinđića za napad na prozapadnu politiku i političare. Sve dok se ne suoči sa stvarnim značenjem tog naslijeđa, njeni odnosi s drugim dijelovima SFRJ i stabilnost Zapadnog Balkana bit će neizvjesni«, ocjenjuje se u izvještaju.

srijeda, 25. 5.

Ob­ljet­ni­ca
Državni odbor za obilježavanje 10. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja zadužio je resorna ministarstva, poglavito obrane i unutarnjih poslova da izrade prijedlog proslave koja će se 5. kolovoza održati u Kninu.
Iako će se detalji proslave tek utvrditi, za sada je izvjesno da će se u Kninu 5. kolovoza otvoriti Veleučilište »Marko Marulić« i otkriti spomenik Ocu hrvatske književnosti, služiti sveta misa, položiti vijenci, održati mimohod vojske uz prijavak vrhovnom zapovjedniku itd.