Arhiv tekstova

Ka­ko bi­ra­ti na­ci­o­nal­na vi­jeća

Niti nakon tri godine od donošenja saveznog Zakona o nacionalnim manjinama nije donesen zakon o načinu izbora članova za nacionalna vijeća, iako već sljedeće godine većini aktualnih članova vijeća ističe mandat. Također, neizvjesnost oko opstanka državne zajednice SiCG čini neizvjesnim i provođenje prava nacionalnih zajednica, zbog čega je neophodno da se takav zakon donese i na republičkoj razini u što skorijem vremenu, zaključak je prvog okruglog stola posvećenog ovoj temi, koji je održan 20. svibnja u Beogradu, a na kome su sudjelovali predstavnici svih nacionalnih vijeća, nevladinih udruga, misije OESS-a i predstavnika saveznih i republičkih vlasti.
NEPOSREDNI IZBORI I DECENTRALIZACIJA: Predsjednik Građanskih inicijativa, nevladine udruge koja je u okviru programa Manjinska prava u praksi inicirala ovaj skup, Miljenko Dereta, podsjetio je na urgentnost donošenja zakona o načinu izbora predstavnika nacionalnih vijeća naglašavajući da »nijedan zakon nije rješenje zauvijek, već se mora prilagođavati životu«.
    Predsjednik DSVM András Ágoston ocijenio je kako je jedini demokratski način za izbor članova nacionalnih vijeća neposredni izbor. Prema njegovim riječima, aktualni podzakonski akt o izboru članova nacionalnih vijeća nije demokratski i ne omogućava punu autonomiju nacionalnim zajednicama.
    Većina predstavnika nacionalnih vijeća složila se  s ocjenom da su neposredni izbori najbolje rješenje. S druge strane, ostaje problem izrade biračkih popisa za nacionalne zajednice jer se pravljenje popisa po »nacionalnom ključu« kosi s pravima garantiranim Ustavom Republike Srbije. Jedan od prijedloga ponuđenih za rješavanje ovoga problema je rješenje koje je uradila Hrvatska s državnim popisima koji su povjerljivi. Međutim, predstavnik Slovačkog nacionalnog vijeća Pavel Turan izrazio je sumnju da je u ovakvim društvenim uvjetima moguće provesti neposredne izbore. Prema njegovim riječima, primjer iz Hrvatske pokazuje kako je na neposrednim izborima za članove nacionalnih vijeća odziv birača mali.
    Ocjenjujući aktualni savezni Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, predstavnik Rusinskog nacionalnog vijeća Jaroslav Sabol kazao je kako je njegova mana što » potiče vertikalno, a ne horizontalno povezivanje članova zajednice«. Stoga je predloženo da se novim, republičkim zakonom predvidi mogućnost decentralizacije, odnosno, da se nacionalne zajednice mogu organizirati na svim razinama, od mjesne do republičke.
IZABRATI SVOJ NAČIN: Potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Dujo Runje aktualni je Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina ocijenio kao nedorečen.
    »Ingerencije vijeća su fluidne, što je donekle razumljivo zbog situacije u kojoj je Zakon donesen, ali sada, nakon tri godine, moguće je bolje definirati status vijeća«, kazao je Dujo Runje dodavši kako također smatra neposredne izbore kao najdemokratskiju opciju za izbor novih članova vijeća, ali je podsjetio da za neke zajednice možda to nije najbolje rješenje. Prema njegovim riječima, novi republički zakon trebao bi omogućiti nacionalnim zajednicama da same izaberu način izbora članova koji bi im najviše odgovarao.
    Potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Bajram Omeragić naglasio je kako bi i u ovom slučaju, država trebala dati prijedlog zakona, a da je na nacionalnim zajednicama, i javnosti da daju primjedbe i prijedloge kako bi se došlo do najoptimalnijih rješenja.
    Tajnik republičkog Savjeta za nacionalne manjine Petar Lađević je na okruglom stolu najavio početak rada tima koji bi trebao prikupiti dosadašnje prijedloge za izbor članova nacionalnih vijeća kao i republičkog zakona koji bi kompletno regulirao ovu materiju. On je pozvao predstavnike nacionalnih zajednica da daju svoj doprinos u pisanju zakona koji bi se mogao pojaviti do kraja godine.
g