Arhiv tekstova
Obrazovanje na hrvatskom jeziku ima budućnost
Pred Ivanom Stipićem jedan je od najznačajnijih pothvata u hrvatskoj zajednici u Srbiji i Crnoj Gori. Kao novom članu Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća, zaduženom za obrazovanje, predstoji mu nastavak zalaganja za uklanjanje prije svega psiholoških barijera, koje još uvijek postoje u ljudima i koje djelomice otežavaju daljnje razvijanje obrazovanja na materinjem, hrvatskom jeziku. Sada, kada sve zakonske mogućnosti za takvo što postoje, najvažnije je unutar zajednice širiti duh jedinstva i saznanja da se čuvanjem jezika može sačuvati i nacionalni identitet. Nastava na hrvatskom jeziku u tom je procesu od neprocjenjive vrijednosti.
Povod za razgovor je upis đaka u prve razrede osnovnih škola, koji je u tijeku.
HR: Školske 2002.-2003. godine počela je nastava na hrvatskom jeziku u osnovnim školama u Srbiji, odnosno u subotičkoj općini. Što je za hrvatsku zajednicu značila mogućnost upisa djece u hrvatske odjele?
Kao ravnatelj Osnovne škole »Ivan Milutinović« u Subotici bio sam uključen u organiziranje hrvatskih odjela kada je počelo pokretanje obrazovanja na hrvatskom jeziku. To je bila novost i za djecu i za roditelje. Odziv je bio dobar i odjeli su se formirali. Te školske godine formirana su četiri odjela prvih razreda u četiri škole i to u subotičkim školama »Matko Vuković« i »Ivan Milutinović« i u školama »Vladimir Nazor« u Đurđinu i »Matija Gubec« u Tavankutu.
Hrvatska se zajednica u tom trenutku našla na prekretnici, jer je poslije pedeset godina trebalo početi s osmišljavanjem rada hrvatskih odjela. Tada je jedino postojao plan i program nastave, ali nije bilo udžbenika, trebalo je osigurati nastavne kadrove i animirati roditelje da upišu djecu u hrvatske odjele, što je ipak bilo teško nakon nesretnih devedesetih godina. Mogućnost ostvarivanja prava na obrazovanje na materinjem jeziku jako je značajna za hrvatsku zajednicu, jer jezik je najvažniji element koji pridonosi formiranju i očuvanju nacionalnog identiteta kod djece.
HR: U čemu se razlikuje prog-ram nastave u hrvatskim odjelima od onoga u srpskim odjelima?
Bitno je reći da djeca u hrvatskim odjelima uče po nastavnom programu Republike Srbije, a razlika je u tome što se djeci predaje predmet hrvatski jezik kao materinji jezik, dok se srpski jezik obvezno izučava kao nematerinji jezik. Pokraj toga prisutne su razlike u nastavi glazbenog odgoja, gdje djeca uče i glazbenu građu iz hrvatske kulturne baštine, a u trećem i četvrtom razredu djeca izučavaju i dio povijesti svog naroda. Naravno, sva se nastava izvodi na hrvatskom jeziku.
HR: Ima li problema s udžbenicima koji se koriste u nastavi u hrvatskim odjelima?
Udžbenici su naša stalna briga. Ministar prosvjete i sporta Republike Srbije odobrava mogućnost korištenja udžbenika iz inozemstva. Sadašnji zakon predviđa uvoz udžbenika iz inozemstva, a normative propisuje Prosvjetno nacionalno vijeće. Iako je to vijeće zakonski predviđeno, ono još nije formirano i spomenuti normativi još nisu utvrđeni. Dozvolu za korištenje udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku koji su uvezeni iz Republike Hrvatske dalo je Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Srbije. Znači, djeca sada uče iz tih uvezenih udžbenika.
HR: Ove godine djeca su završila treće razrede u hrvatskim odjelima. Jesu li osigurani udžbenici za četvrti razred?
Izvršni odbor Hrvatskog nacionalnog vijeća je zadužen za nabavku udžbenika, a važno je da će se problem udžbenika i predmeta poznavanje društva, dakle predmeta kojim se isključivo izučava povijest, biti riješen. Udžbenik koji je namijenjen učenicima srpskih razreda bit će dopunjen i taj dodatak koji će se odnositi na hrvatsku povijest napisat će profesorica povijesti i povijesti umjetnosti Ljubica Vuković i kao takvog, udžbenik će izdati novosadski odjel Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubica Vuković također će napisati i dodatak za udžbenik priroda i društvo, koji se koristi u trećim razredima.
HR: Kako je riješeno pitanje lektire?
U vezi lektire postoje problemi, jer se dugi niz godina nije nabavljala lektira koja se koristi u nastavi na hrvatskom jeziku. Sada se za lektiru koriste knjige koje se nalaze u školskim knjižnicama, ali postoji mogućnost da škole nabavljaju lektiru namijenjenu za hrvatske odjele, jer je predstavništvo zagrebačke »Školske knjige« otvoreno u Beogradu. Veoma je bitno da djeca mogu doći do potrebne literature, jer se čitanjem knjiga na hrvatskom jeziku usavršava jezik. Recimo, meni su u djetinjstvu bile veoma važne knjige »Vlak u snijegu«, »Družba Pere Kvržice« i »Sinji galeb«.
HR: Što sve dobivaju djeca koja su upisana u hrvatske odjele?
Roditelji trebaju znati da upisom u hrvatski odjel dijete ima učiteljicu koja se stručno usavršava u Republici Hrvatskoj. Djeca u hrvatskim odjelima uče materinji jezik i srpski jezik, spoznaju svoj nacionalni identitet, odlaze na ekskurzije u Republiku Hrvatsku i primaju dječji tisak na hrvatskom jeziku. Djeca razvijaju ljubav za hrvatski jezik i književnost, što je veoma važno, jer jezik je osnovni element obilježja hrvatske narodne samobitnosti.
HR: Ima li problema s nastavnim kadrom?
Učiteljice koje predaju u hrvatskim odjelima fakultetski su obrazovane, imaju iskustva u nastavi i zadovoljavaju sve važeće zakonske normative za obavljanje svoga posla. Njima je ipak veoma važna stručna pomoć učiteljice iz Hrvatske Dobrile Puljić i profesorice iz Hrvatske Mirande Glavaš Kul, koje je ovdje uputilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Ta je pomoć veoma važna glede jezika, jer je činjenica da ovdje dugo nije bio u uporabi standardni hrvatski književni jezik.
HR: Sudjeluju li učiteljice na stručnim seminarima?
Zahvaljujući Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, učiteljice svake godine sudjeluju na seminaru za učitelje i odgojitelje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu i iseljenika koje to ministarstvo organizira. Seminari se odvijaju u Republici Hrvatskoj i traju deset dana, a učiteljice se educiraju glede razredne nastave. Ove godine učiteljice su pohađale i jezične radionice koje je vodio znanstveni novak iz Zagreba Petar Vuković. Jezične radionice je organiziralo Hrvatsko akademsko društvo, a učiteljice koje su pohađale te radionice ocijenile su rad u njima kao veoma kvalitetan.
HR: Kakva je situacija u Srijemu glede formiranja hrvatskih odjela u osnovnim školama?
U Srijemu još nisu formirani hrvatski odjeli u osnovnim školama, ali postoji inicijativa da se sati hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture počnu održavati van škola, u kulturno-umjetničkim društvima i u župama, što smatram dobrom inicijativom. To može biti dobar početak, jer će se na taj način zainteresirati djeca, a bit će to dobra prakse i za predavače.
Interesantan je primjer i u Podunavlju. Druga je godina kako djeca u Bačkom Monoštoru i Sonti pohađaju izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture i to jest dobar početak za daljnje razvijanje mogućnosti upisa djece u hrvatske odjele, a takva inicijativa postoji i u Somboru, a vrijeme će već pokazati valjanost takvih nastojanja.
HR: Kako ocjenjujete rad u kombiniranim odjelima?
U nekim školama formirani su kombinirani odjeli. U slučaju kada nema dovoljnog broja učenika za jedan razred, a Zakon o osnovnom obrazovanju propisuje broj od petnaest učenika kao minimum za jedan odjel, formiraju se odjeli od dva ili tri različita razreda. Metoda rada u kombiniranim odjelima je dobra, jer je u pitanju manja skupina učenika i tu se ne gubi na kvaliteti nastave, a takav vid rada pruža odlične odgojne i obrazovne mogućnosti, jer mali uče od velikih, a veliki uče od malih. Tako se stvara specifično ozračje u tim odjelima. Djeca u kombiniranim odjelima rade u malim skupinama, što omogućuje lakši uvid u rad i napredak učenika. U pitanju je individualan i timski rad djece, a kombinirani odjeli zahtijevaju veći angažman od učiteljice, ali isto tako omogućuju postizanje odličnih rezultata.
HR: Kako se rješavaju upisi studenata iz Srbije i Crne Gore na studije u Republici Hrvatskoj?
Interes je hrvatske zajednice da što više studenata studira u Republici Hrvatskoj, ali i da se vraćaju u Vojvodinu nakon završetka studija. Zahvaljujući razumijevanju Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko nacionalno vijeće dobilo je podršku za realizaciju projekta studiranja zainteresiranih iz Vojvodine u Republici Hrvatskoj. Operacionalizacija toga projekta otpočela je još 1998. godine, a organizacija projekta bila je povjerena Hrvatskom akademskom društvu od strane Foruma hrvatskih institucija i organizacija.
Sadašnja situacija je takva da Hrvatsko nacionalno vijeće nastoji uspostaviti čvršće kontakte s nadležnim ministarstvom i sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Na taj se način nastoji sačiniti međusobni sporazum kako bi se perfektuirale sve relevantne činjenice potrebne za operacionalizaciju takvog posla, a koji treba biti zadovoljavajući za našu zajednicu. Glavna klauzula tog ugovora treba sadržavati obvezu Hrvatskog nacionalnog vijeća da planski određuje potrebne profile kadrova diplomiranih studenata, kao i osiguranje povrata diplomiranih studenata u Srbiju i Crnu Goru. Našoj zajednici potrebni su profesori hrvatske književnosti, glazbe, povjesničari i povjesničari umjetnosti, sociolozi i etnolozi.
HR: Kakva je uloga Hrvatskog nacionalnog vijeća u sferi obrazovanja?
Hrvatsko nacionalno vijeće je odgovorno za sferu obrazovanja hrvatske nacionalne manjine. Vijeće je partner u toj sferi s Pokrajinskim tajništvom za obrazovanje, kao i s Ministarstvom prosvjete i sporta Republike Srbije, po pitanju nastavnih programa i planova, a također i u vezi pitanja udžbenika. Izvršni odbor HNV-a zadužen je za nabavku udžbenika, kao i za dobivanje dozvole za korištenje udžbenika, pisanje nastavnih planova i programa, kao i za pisanje i prevođenje udžbenika. Sve ovo o čemu smo do sada govorili, ima samo jedan uvjet, a to je što veći broj upisanih učenika u hrvatske odjele. Tome će pridonijeti kvalitetni nastavni program i kvalitetno obrazovanje naše djece i veoma je važno istaknuti kako će se djeca koja pohađaju nastavu u hrvatskim odjelima uvijek moći uklopiti u bilo koji obrazovni sustav, a pohađanje nastave na materinjem jeziku važno je zbog formiranja nacionalnog identiteta i samosvojnosti kod djece.
HR: Koliko je važno planski prilaziti obrazovanju na hrvatskom jeziku i kako izbjeći improviziranja u toj sferi?
U obrazovanju improvizacija nikada nije dobrodošla. Provjera ispravnosti smjera i operativnog djelovanja treba se obavljati na razini znanstvenih istraživanja. Obrazovanje na hrvatskom jeziku i uopće obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori dio je obrazovnog sustava ove države i ne može se drugačije promatrati, a to znači da treba biti uređeno prema važećim zakonima o osnovnom obrazovanju.
HR: Koji je najvažniji zadatak u predstojećem periodu u sferi obrazovanja?
Od jeseni kreću ozbiljne pripreme za formiranje odjela u petim razredima, a te pripreme obuhvaćaju formiranje školskih nastavnih programa, nabavku, izradu i prijevod udžbenika, kao i pripremu nastavnika koji će predavati u hrvatskim odjelima, kao i samu organizaciju nastave. Taj posao će zahtijevati konzultacije sa svima onima koji skrbe za obrazovanje, od općinskih struktura, pa do republičkih, a prije svega konzultacije s roditeljima. Upis prvaka je u tijeku i za sada je dobar odziv roditelja koji žele upisati djecu u hrvatske odjele.
g
