Arhiv tekstova
Stvarni standardi još uvijek ne postoje
Centar kompetencije za jugoistočnu Europu pri Pravnom fakultetu u Gracu, Austrija, koji u okviru znanstvenog programa austrijskog Saveznog ministarstva za obrazovanje, znanost i kulturu »NODE – Nove orijentacije k demokraciji u Europi« provodi znanstveno istraživački projekt »Europska integracija i njeni efekti na zaštitu manjina«, u suradnji s Vojvođanskim centrom za ljudska prava, organizirao je 21. svibnja u Novom Sadu raspravu na temu funkcioniranja zaštite prava nacionalnih manjina.
U raspravi, koju je vodio voditelj ovog istraživanja profesor usporednog prava i političkih znanosti Sveučilišta u Gracu dr. Joseph Marko, sudjelovali su predstavnici pokrajinskog ombudsmana, Novosadske novinarske škole, Vojvođanskog centra za ljudska prava, romske, rumunjske i rusinske redakcije RTV Novi Sad i Hrvatskog nacionalnog vijeća, dok se veći broj planiranih sudionika nije odazvao na poziv da sudjeluje u raspravi.
U prostorijama Novosadske novinarske škole u Novom Sadu rasprava se vodila o sljedećim temama: kvaliteta pravne regulative u Vojvodini i SiCG, politički zahtjevi predstavnika nacionalnih manjina, stanje međunacionalnih odnosa u Vojvodini, čimbenici demokratske participacije i političke stabilnosti te politika zaštite nacionalnih manjina u kontekstu nastojanja SiCG da postane članica EU.
ŠTO SU EUROPSKI STANDARDI? »Mi smo već izradili izvješća o pravnim sustavima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini«, kazao je dr. Marko, »i često se kaže kako je u pravnom sustavu sve u redu. Ali za nas je od velikog interesa kako funkcioniraju ova prava u praksi i jesu li manjinska prava doprinos političkoj stabilnosti i demokratizaciji u ovim zemljama te kakav je utjecaj europske integracije na zaštitu prava manjina. Postavlja se pitanje i ima li Europa koncept za zaštitu prava manjina. Mi smatramo da ne postoje stvarni europski standardi, niti minimum standarda za zaštitu manjinskih prava, mada predstavnici EU i drugi akteri uvijek govore o europskim standardima. Prema mom mišljenju europskih standarda nema. Postoji Okvirni sporazum za zaštitu nacionalnih manjina u okviru Europskog vijeća, ali to je sve. Francuska, Belgija i Grčka, nisu potpisnici Okvirnog sporazuma i to je problem«.
Prema mišljenju dr. Marka to znači da ima više koncepcija veze između države i nacije. »Mi želimo istražiti kakve su te koncepcije, kakve su veze između većine i manjine u ovim zemljama, što su predmeti konflikata i koje mogućnosti postoje za suradnju, odnosno, kakva je multikulturalnost u praksi. Mi ovdje imamo model Vojvodine, i uvijek se kaže kako je Vojvodina model tolerancije i multikulturalnosti zbog prošlosti, ali mi želimo vidjeti kako to danas funkcionira u praksi.«
Pitanje je, smatra Marko, ima li stvarne kooperacije između većine i nacionalnih manjina, a ne samo koegzistencije u privatnom životu, gdje je osnovno pitanje i veoma teško pitanje, kako se pripadnici nacionalnih manjina mogu integrirati ne samo u društvu na lokalnoj razini nego na državnoj razini kao politički subjekti.
Profesor Marko je također i koravnatelj Istraživačkog instituta Južnog Tirola, Europske akademije u Bolcanu, pri odjeljenju za nacionalne manjine i regionalnu autonomiju. Kako kaže, osnova modela autonomije Južnog Tirola je obrazovanje pripadnika njemačke manjine na materinjem jeziku uz obvezno učenje i talijanskog jezika u osnovnim školama i gimnazijama, zatim proporcionalnom modelu političke reprezentacije u Parlamentu i Vladi Južnog Tirola, te obveznoj dvojezičnosti u administraciji u cijelom Južnom Tirolu.«
J.D.
