Arhiv tekstova

Širok i raznovrstan stvarateljski opus

U knjižnici i čitaonici »Ilija Okrugić« u skladu s pozitivnim zakonima Republike SiCG, a uz potporu i podršku Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, Veleposlanstva RH u Beogradu, Hrvatske matice iseljenika – Zagreb, grada Zagreba i Hrvatske komore, održan je u Zemunu 20. i 21. svibnja simpozij o životu i djelovanju Ilije Okrugića.
    Predsjednik Zajednice Hrvata »Ilija Okrugić« Zemun, dr Vladimir Rukavina okupio je nekoliko poznavatelja života i djela Ilije Okrugića. Oni su u svojim referatima iznijeli svoja viđenja rada i djela ovog svećenika, plodnog pjesnika, glazbenika i dramskog pisca, a malo poznatog kako vjerničkoj tako i nacionalnoj populaciji.
DRAMSKA DJELA: »Hrvatski pučki dramatičar«, naslovila je svoj prilog prof. Jasna Ivančić, viši leksikograf »LZ Miroslav Krleža« i govorila o bogatstvu likova iz njegovih dramskih djela. Drame Ilije Okrugića održale su se godinama na repertoaru, jer su svojim sadržajem bliske i razumljive narodu. Izvodile su ih i amaterske i profesionalne kazališne skupine u više gradova Hrvatske i Srbije, najviše u Novom Sadu i Beogradu, ne samo u 19. već i u 20. stoljeću.
    Iako drame Ilije Okrugić nisu u rangu naših poznatih dramskih pisaca, on je imao publiku, dopunio je dr. Šimun Jurišić, izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru. U svojem referatu »Ilija Okrugić u leksikonima i enciklopedijama« on je istaknuo i kako Okrugića neki leksikoni ukratko spominju uz poneko njegovo djelo, dok ga neke leksikografske kuće u svojim izdanjima uopće i ne spominju.
POEZIJA: »Lirska poezija Ilije Okrugića« bila je tema sveučilišne profesorice iz Novog Sada dr. Jasne Melvinger. Ona je Okrugićevu liriku romantizma povezala s europskm poezijom koja mu je služila kao uzor. Naglasila je potrebu novog iščitavanja njegovih, ne samo dvadesetak pjesama na koje se literatura uglavnom pozivala, već i onih, više od 600 neobjavljenih iz opusa »prostosrdačne lirike povezane uz Srijem i Slavjanstvo«.
    Okrugićev rad i djela, naglašeno je, »samo su jedan dio i to manji iz njegovog obimnog opusa – zaostavštine koja se čuva u Matici srpskoj u Novom Sadu«.
    Ružica Černi, zamjenica ravnatelja Muzeja grada Iloka, pročitala je prilog Mate Batorovića: »Ilija Okrugić – crtice iz Srijema«. Od 20 srijemskih mjesta o kojima je pisao Okrugić, autor je izabrao poznatija mjesta i pokazao što je i kako o njima pisao.
GLAZBENI OPUS: Josip Škvorc, profesor glazbe iz Zagreba, obradio je, a njegova supruga Blaženka pročitala njegov rad pod nazivom »Glazbeno stvaralaštvo Ilije Okrugića«. »Neke svoje pjesme, ne samo pučke koje se i danas pjevaju već i liturgijske, Ilija je sam uglazbio. Dok je on svirao na nekom od svojih glazbala, glazbene znakove na papir unosio je jedan od kapelnika iz Petrovaradinske vojarne. Neke od njih narod je prihvatio, kao na primjer ‘Milkina kuća na kraju…’« , ističe se u ovom radu.
    Dr. Vlatko Rukavina upotpunio je simpozij izlaganjem o kontaktima Ilije Okrugića s nekim od svojih suvremenika i njihovim kasnijim osvrtima – »U knjigama, časopisima i monografijama o djelima Ilije Okrugića«. »Knjižnicu smo nazvali njegovim imenom ne zato što je on bio kratko vrijeme kapelan u Zemunu, već zbog njegovog književnog djela«, napomenuo je Rukavina.
BIOGRAFSKI PODACI: Ilija Okrugić rođen je u 1827. godine u Srijemskim Karlovcima. Tu je završio gimnaziju, a teologiju u Đakovu, gdje je 1850. postao svećenik. Poslije 16 godina svećeničke službe u raznim mjestima Slavonije i Srijema 1866. postao je župnik sv. Jurja u Petrovaradinu. Na toj je službi ostao sve do svoje smrti 30. svibnja 1897. Pokopan je pokraj Crkve Tekijske Gospe koju je sagradio, a Gospi u čast ispjevao više pjesama koje i danas pjevaju hodočasnici.
EKUMENSKO DJELOVANJE: O njegovom svećeničkom djelovanju govorio je zemunski župnik mr. Antun Kolarević. »Uz katoličku vjeru koju je propovijedao, a spjevom o bezgriješnom začeću i papi Piu IX. pokazao je da je pratio i prenosio što je Crkva tada izlagala. Poznato je i njegovo ekumensko djelovanje. Kako ono u duhu biskupa J. J. Strossmayera o zbližavanju katoličanstva i pravoslavlja, tako i ono uspješnije i djelotvornije poštivanjem i druženjem s ljudima druge vjeroispovjesti i nacionalnosti«, istaknuo je Kolarević.
    Simpoziju su prisustvovali i Tonči Staničić, generalni konzul RH u Beogradu, i dr. Slobodan Karanović, pomoćnik ministra za manjinska i ljudska prava SiCG.
    U popodnevnim satima otvorena je izložba srijemskih slikara: Dragana Rumenčića, Stjepana i Marine Albot, Nikše Ercegovića te Franje Feldija.
    U subotu 21. svibnja na Godišnjoj skupštini Zajednice Hrvata Zemuna dosadašnjem Upravnom odboru na čelu s predsjednikom Vladimirom Rukavinom istekao je mandat, izabran je novi Upravni odbor čiji je novi predsjednik Stipe Ercegović.

M. L.