Arhiv tekstova
Hrvatska primljena u Ujedinjene narode
20. svibnja 1799. godine u Varaždinu umro je Ivan Krstitelj Lalangue, hrvatski liječnik i teoretičar zdravstva. Rođen je 27. travnja 1743. godine u Luxembourgu. Belgijanac, katolik, diplomirao je medicinu u Beču i tamo imao liječničku praksu. U Hrvatsku je pošao 1772. godine sa doktorom Gerhardom van Svitenom, savjetnikom i osobnim liječnikom Josipa II. Pošao je i kao i mnogi putopisci, zaljubio se u Hrvatsku i Hrvate te ostao u Hrvatskoj s obitelji. Ubrzo je imenovan županijskim fizikom (liječnikom) u Varaždinu, a bio je i osobni liječnik bana Franje Nadaždija. Godine 1776. objavio je knjigu Mediicna ruralis iliti vrachtva ladanjska…, prvijenac hrvatske medicinske literature. Napisao je i knjige o porodiljstvu, Kratak navuk od meštrije pupkorezne, o toplicama O vračbenim vodama te knjigom nastojao poučiti o sađenju i uporabi krumpira.
22. svibnja 1992. godine Republika Hrvatska primljena je u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
23. svibnja 1823. godine u Žitniku kraj Gospića rođen je Ante Starčević, hrvatski političar. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a teologiju, povijest i filozofiju studirao u Pešti, gdje je i doktorirao filozofiju. Pije ređenja napustio je bogosloviju u Senju te se zaposlio u odvjetničkoj kancelariji u Zagrebu. Oduševljen ilirskim idejama priključio se Gajevom pokretu te počeo objavljivati članke i družiti se sa Eugenom Kvaternikom. Oštro se suprotstavio utjecaju Vuka Karadžića i njegovoj koncepciji ujedinjenja Južnih Slavena oko Kneževine Srbije i širenja nacionalnoga imena Srbin na sve Južne Slavene. Suprotno svim koncepcijama hrvatskih političara, koji su lavirali od manje ili veće suradnje s Bečom, Peštom ili Srbijom, Starčević je uspostavio koncepciju samostalne i suverene države Hrvatske, koja ima svoj legalitet još u srednjovjekovnom razdoblju, a sadašnji joj suverenitet proizlazi iz nacije. Bio je antiklerikalac. U raspravama se pozivao na hrvatsku povijest i kulturu, no nije nudio nikakav gospodarski program niti je imao jasnu viziju razvoja društvene strukture u Hrvata. Umro je 28. veljače 1896. u Zagrebu
23. svibnja 1849. godine rođen je Karlo Khuen Hedervary, hrvatski ban. Mladost je proveo u Nuštru, a pravo je nekoliko godina studirao u Zagrebu. Modernizacija, koju je vodio Ivan Mažuranić, osnažila je Bansku Hrvatsku, a ulazak austrougarskih vlasti u Bosnu i Hercegovinu učinio je nepotrebnim postojanje Vojne krajine. Niti Beču niti Pešti nije odgovarala odveć snažna Hrvatska i Mažuranić je morao odstupiti. Zaredali su banovi skloni Pešti, dakle mađaronske, unionističke orijentacije. Sve snažnije nacionalno svjesni Hrvati nisu se mirili s neprestanim kršenjem odredbi Nagodbe i 1883. godine izbila je pobuna s kojom se grof Pejačević nije mogao nositi. Za bana je postavljen ambiciozan i mlad Karlo Khuen Hedervary, koji je vladao dvadeset godina. Sustavno je gušio oporbu, novine držao pod prismotrom. Osnivao je mađarske pučke škole, a mađarski je jezik uveo i u hrvatske škole. U nekim je državnim službama mađarski jezik postao uporabni, na primjer na željeznicama. Favorizirao je srpsko građanstvo i izazivao međunacionalne sukobe. Nemogućnost zapošljavanja hrvatske mlade inteligencije dovela je do iseljavanja mnogih, najčešće u Ameriku. Isidor Kršnjavi je, podilazeći Khuenu, uspio graditi kulturne objekte. Međutim, nove generacije obrazovanih Hrvata, poput Vladimira Vidrića, Živana Bertića, rođenog u Kukujevcima, i Stjepana Radića, stavile su se na čelo spontanoga narodnoga otpora, koji je pomeo Khuena s banske časti. Khune je napredovao u strukturama vlasti, no 1912. je odbacili su ga i peštanski i bečki vlastodršci. Umro je 16. veljače 1918. u Budimpešti.
23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku poginuo je Josip Pupačić, hrvatski pjesnik. Najvažnija djela su zbirke pjesama Cvijet izvan sebe i Moj križ svejedno gori dok je antologijskom pjesmom More obilježio svoju epohu te utjecao na mnoge pjesnike
24. svibnja 1954. godine umro je u Zagrebu Vladimir Becić, hrvatski slikar. Prije osnutka Grupe trojice, gdje s Ljubom Babićem i Jerolimom Mišeom tridesetih godina 20. stoljeća diktira umjetnički ukus Zagreba, Becić je portretirao ratnike na Solunskom bojištu te slikao pejzaže u okolici Sarajeva. Najvažnija djela su Portret moje žene, Djevojčica s lutkom, Dječak s kukuruzom te mnogobrojne mrtve prirode pune intimnih emotivnih doživljaja.
25. svibnja 1892. godine rođen je u Kumrovcu Josip Broz, hrvatski komunist, vođa jugoslavenske komunističke revolucije i državnik.
26. svibnja 1919. godine u Zagrebu umro je Milan Amruš, hrvatski političar i znanstvenik, liječnik i pravnik, dugogodišnji gradonačelnik Zagreba. Za njegova je mandata u Zagreb uvedena električna rasvjeta, početa gradnja crkve sv. Blaža, otvoreno prvo javno kupalište, te izgrađen prvi nužnik pod zemljom. Nekoliko obiteljskih nesreća navelo ga je da imovinu ostavi gradu Zagrebu te da se od nje uredi odgajalište za nezbrinutu i napuštenu djecu.
28. svibnja je Dan oružanih snaga Republike Hrvatske.
29. svibnja 1272. godine odobren je Statut grada Dubrovnika, koji je vrijedio do ukidanja Repuplike 1807. godine.
29. svibnja 1504. godine rođen je u Šibeniku Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik, hrvatski pjesnik latinist, povjesničar, putopisac, arheolog i diplomata.
29. svibnja 1861. godine pod pokroviteljstvom Josipa Jurja Strossmayera osnovana je
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, danas HAZU
