Kako, molim?
IMAMO HRVATSKU
»Imamo Hrvatsku«, vikao je najveći sin i vojskovođa regionalne sile. I gle čuda – imamo Hrvatsku koja, iako međunarodno priznata još 15. siječnja 1992. godine, nema definirane granice ni na zapadu, a još manje na istoku. »Imamo Hrvatsku«, a gle čuda, nemamo telekomunikacije. »Imamo Hrvatsku«, ali nemamo ni jednu relevantnu banku. Sjedište preko 50 posto telekomunikacija je u Njemačkoj, a preko 60 posto banaka u Milanu. Sjedište pravnog sustava polako je preselilo u Haag. Odluka o našem ulasku u EU ne rješava se više u Zagrebu, nego u Londonu. I to ne zbog generala prvog, drugog, petog ili pedeset i petog. Mi jednostavno zaostajemo civilizacijski za Europom, pa čak i za Turskom, a ono što smo stekli tijekom zadnjih pedesetak godina prvo je opljačkano, potom rasprodano kako bi se spriječila revizija i dočekala spasonosna zastara. Pavle Kalinić, kolumnist, Iskon. hr, 24. svibnja
BIJELO DUGME I COCA COLA
U nekritičkom veličanju partizanskog pokreta i Titova kulta, u snažnom povratku »antifašističkim« izvorima, u uklanjanju svakog spomena na lik i djelo omrznutog čovjeka koji je obilježio proces uspostave nezavisnosti, puno je lakše prepoznati smišljeni obrazac vraćanja u stare političke okvire nego utiranje europskog puta.
Već mjesecima mediji složno na velike bubnjeve telale o epohalnim koncertima »Bijelog dugmeta« što se imaju održati u vrhovima jugoslavenskog trokuta: Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Pokrovitelj je naravno Coca-Cola, moćna multinacionalna kompanija i važan regionalni gospodarski (i kulturni) igrač.
U društvu je stvorena politička podjela na ljevicu i desnicu na temelju jednog posve krivog kriterija, odnosa prema državnoj samostalnosti i suverenitetu, pri čemu je isključivo za desničare kao državotvorce i državo-branitelje rezerviran čitav arsenal negativnih kvalifikacija u toj mjeri da je i sam pojam desnica negativno obilježen. Josip Jović, komentator, Slobodna Dalmacija, 30. svibnja
I DALJE UZ VLADU
Nismo ni raspravljali o tome da se uskrati podrška Vladi, jer mi i nemamo nikakvih indicija da je Vlada bila nekakav uzrok za ovo što se dešavalo (ubojstvo, eksplozije u Trpinji, Borovu i Vukovaru). Prema tome, mi i dalje podržavamo jednu proeuropsku orijentaciju, koju je javno predočio premijer Sanader. Jovan Ajduković, predsjednik Zajedničkog vijeća općina u Vukovaru, Građanski list, 25. svibnja.
POZIV NA POVRATAK
Neke (od izbjeglica u Srbiji) će ti incidenti možda i demoralizirati, možda će unijeti izvjesnu dozu zabrinutosti, ali većinu sigurno neće pokolebati. Jer, i oni koji su u Hrvatskoj, i oni koji povremeno dolaze, kao i oni koji su još uvijek u Srbiji ali komuniciraju sa svojim rođacima i prijateljima ovdje, veoma dobro znaju da su se stvari u Hrvatskoj promijenile. Veoma dobro znaju da je, zahvaljujući i politici SDSS-a, pa i našoj suradnji s Vladom, srpska zajednica ojačala. A to je veoma dobra pretpostavka za povratak. I zato bih htio poručiti sunarodnjacima – neka ne odlažu povratak, jer i mi, i institucije vlasti, dovoljno smo jaki da se suprotstavimo svakom pokušaju vraćanja na staro. Milorad Pupovac, saborski zastupnik, Dnevnik, 29. svibnja
ZA SLIJEPIM U – BOJKOT
Jednostavno, ama baš nitko na svijetu, osim možda u nekim afričkim zabitima, ne misli da se bojkotom išta može uraditi. A kamoli bojkotom institucija koje su proglašene demokratskim i s nama i bez nas. Takve ideje još uvijek zagovaraju samo neki ljudi koji ništa ne razumiju i koji iz svog kabineta ne vide ni korak dalje od susjednog parka. Oliver Ivanović, predstavnik srpske liste za Kosovo, Dnevnik, 26. svibnja
PLAĆANJE NA DUGI ROK
Politički program »velike Srbije« ili države koja će ujediniti sve teritorije na kojima žive Srbi, građani Srbije podržali su plebiscitarno na izborima. Politički program »velike Srbije« podržale su i važne nacionalne institucije, poput vojske, Srpske akademije znanosti i umjetnosti, velikog broja intelektualaca i Srpske pravoslavne crkve. Kada je projekt propao, Srbija je zapravo doživjela ne samo vojni, politički i moralni, već i povijesni poraz. Hipoteka na takvu politiku morat će se plaćati i moralno i materijalno, i to veoma dugo. Srđa Popović, odvjetnik, Beta, 26. svibnja