Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Mirakul je učiniti život ljepšim

Zlatana Stipišića, popularnog Gibonnija, splitskog glazbenog čarobnjaka, nije potrebno previše predstavljati. Njegov čudesni »Mirakul« na kojem je uz sebe okupio respektabilna svjetska imena govori već sam za sebe. Potpisavši glazbene uratke na više od 2,5 milijuna nosača zvuka, prevođen na nekoliko jezika, uspijevajući puniti koncerte »do vrha« najbolje je prepustiti našem uvaženom sugovorniku riječ.  
 
4...Još te mogu pjesmom kupiti... Album Mirakul je najpopularnije glazbeno izdanje već drugu godinu. Potvrđuje li to Vašu tvrdnju iz navedenog stiha?
Ne bih baš tako rekao. U biti ne volim govoriti o svojim pjesmama, jer ono što bih želio reći već je izrečeno u njima. Najbolja verzija koju sam želio zabilježena je na snimljenom materijalu. Nisam ni čovjek koji voli analizirati.
 
4Opišite nam osjećaj rada s vrhunskim glazbenicima, poput primjerice Pina Paladina ili Mana Catchea, realiziranog u trijumf vlastitog glazbenog stvaralaštva. Nije li to otjelotvorenje stihova »...Ne odustajem...«?
Meni je bila velika čast raditi sa svim tim ljudima. Mislim da sam puno naučio od njih u   ovo malo vremena. U jednom trenutku, prije suradnje, osjetio sam da nekako gubim žar, ali me je njihov čudesni entuzijazam vratio na prave staze. Radeći s vrhunskim profesionalcima čovjek shvati koliko je važna ljubav i predanost poslu kojim se bavi. 
 
4Poruka Zlatnih godina fantastično se podudara s Vašim velikim uspjesima u posljednje vrijeme. Nije li svaki umjetnik vizionar na neki čudan način?
Iskren da budem, otkad sam u solo vodama za mene nisu ni postojale neke slabije godine. Možda sam »najneuspješniji« bio u vrijeme pjesme »Tempera« s albuma »Ruža vjetrova« ‘96-97. godine, ali i to izdanje je otišlo u zlatnoj nakladi uz dvije nagrade »Porin«. Vidite, tijekom svoje karijere nikada nisam imao problema s publikom, uvijek su to bila razočaranja u ljude. Ili oni nisu imali vjere u mene, ili ja nisam dovoljno vjerovao njima. Mogu reći da sam sretan jer nikada nisam, što se tiče uspjeha, dotaknuo samo dno.
 
4Iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Jesu li Vaše riječi »...Divno je, kad žena ima snagu...« potvrda navedene tvrdnje?
Je, je. Ja mislim da je to istina. Lijepo je kad nisi sam, kad osjećaš neku harmoniju, znajući da postoji netko tko te potpuno razumije.
 
4Znači li to da je skladan obiteljski život, kao recimo kod vrhunskih sportaša, mogućnost da se glazbenik potpuno fokusira na vlastiti rad?
Ovisi. Ako čovjek oženi neku »tešku« ženu, da ne upotrijebim neki teži izraz, sve može otići po krivu. Može čovjek biti super uspješan, poput pokojnog Johna Lennona, ali ako oženi Yoko Ono, ajme meni. Raspadne mu se bend, raspadne mu se sve, potroši 150 milijuna dolara... Kako bih ti rekao? Ako uspiješ pronaći pravu ženu, to je uspjeh, ali ako naletiš na krivu, to je užas!
 
4Kad smo već kod obitelji, koliko je značajan utjecaj Vašeg oca (Ljubo Stipišić, čuveni skladatelj) ili je umjesto genetike, »kriv« Split sa svojim poso-ljenim zrakom?
Moj otac je potpuno u drugoj dimenziji, kao najveći muzikolog u povijesti hrvatske glazbe, što je svakako velika referenca, ali u posve drugom svijetu. On je daleko od komercijalnog tržišta kome mi pripadamo, upravo s toga se ne bi moglo govoriti o nekakvom utjecaju, osim naravno umjetničkom. Što se tiče Splita, to je grad s izrazito visokim kriterijem, i onog trena kad čovjek nagovijesti da će se baviti nečim, on mora biti strahovito uspješan, jer mu se inače ne oprašta. Ako želiš igrati tenis, onda moraš osvojiti Wimbledon...
 
4A ako želiš svirati onda moraš napuniti Poljud ili Dom sportova u Zagrebu?
U najmanju ruku, takvi smo. Takav nam je mentalitet, stalno se očekuju prvaci u svakoj ulici.
 
4Na svom glazbenom putu prošli ste osebujan razvojni put od heavy metala do popa izraženim etno elementima. Nije li znatno kraća frizura oproštaj od tvrdog zvuka? 
Ne shvaćam to baš toliko simbolično. Mislim da je glazba uvijek glazba, dobra ili loša; netko se u njoj jednostavno nađe ili ne nađe. Uvijek sam želio ići nekako u skladu sa svojim osjećajima, godinama. I danas kad sve podvučem, mislim da je tako trebalo biti.
4Rolling Stonesi još uvijek nesma-njenom žestinom održavaju koncerte.
Drugo su oni. Otpočetka, ma koliko njihova glazba djelovala jednostavno, su bili preširoki. Danas kad čuješ kako Jagger zapjeva »I cant get no satisfaction« s njegovih dvadeset godina zvuči nemoralno, ali kad to čini šezdesetogodišnjak više se doima kao vapaj za viagrom. Oni su jednostavno uspjeli progurati istu temu kroz više dimenzija, razvojnih dobi, tako da ona uvijek zvuči uvjerljivo. Oni su fenomen sami za sebe, dok smo svi mi obični smrtnici.
 
4Prokomentirajte nam Vaša dva izuzetna koncerta: opatijski održan pod provalom oblaka, te ovaj posljednji, zagrebački, uz provalu zasluženih ovacija za cjelokupni dosadašnji opus.
U biti ne volim uspoređivati niti jedan koncert, jer svaki je dobar na svoj način. Mislim da je zagrebački bio za nijansu bolji u glazbenom smislu, dok je u Opatiji atmosfera bila bolja, podsjećao je, onako na otvorenom, na mali Woodstock. U to vrijeme svi koncerti su bili otkazani, ljudi su znali da je to sad i tko zna kad ponovno, pjevali su ispod kišobrana stolnjaka, ali su svi ostali do kraja, dva sata i četrdeset pet minuta    
 
4Shvaćate li sve oko Vas nekim svojevrsnim čudom? Što bi po Vama bio »životni mirakul«?
Za mene su čuda stvari koje su neopisive, nešto kao što je ljubav, umjetnost, stvari koje mogu čovjeka učiniti boljim. Život je poput svojevrsne sirovine iz koje nastojiš, uz sve ono što ti se događa u njemu, dovršiti rad na sebi. Učiniti ga ljepšim, boljim. 
 
4Dalmatinski dijalekt daje specifikum Vašoj lirici. S druge strane, kako osjećate svoju glazbu na stranim jezicima?
Na engleskom, u doslovnom prijevodu, kažu mi da to zvuči nekako macho, što će reći da nisu shvatili poruku dalmatinskog podneblja, slušajući pjesmu u Manchesteru. Zato Francuzi dobro reagiraju na melos mediteranskog podneblja, oni i Talijani, dok je pjesma na svahiliju nešto super.
4Kada bismo Vas mogli vidjeti na istočnijim pozornicama, s obzirom da Vaša glazba zauzima zapažene prostore na mnogim ovdašnjim elektronskim medijima?
Ne znam što bih rekao. Nisam nikada imao pomisli o tome, s obzirom da nisam dio nikakve ranije popularnosti, poput nešto starijih izvođača iz Hrvatske kao što su Parni valjak, Prljavo kazalište i drugi. Znam da je Oliver strašno popularan, ali u mom slučaju su informacije oprečne, kontradiktorne. Čini mi se da još uvijek ljudi ne znaju dovoljno za moju glazbu. No, nikad se ne zna…

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika