Arhiv tekstova
Korizma nekad i sad
VINKOVCI – Nedavno je u Vinkovcima, u prostoru stalnog etnološkog postava Gradskoga muzeja u suradnji s biskupijskim pastoralnim centrom, Biskupije Đakovačke i srijemske, održan cjelodnevni seminar za animatore kršćanske kulture i voditelje KUD-ova pod nazivom »Korizma u tradicijskoj baštini Slavonije, Baranje i Srijema« u nazočnosti stotinjak sudionika
Nakon molitve, pozdravne riječi uputili su voditelj Ureda za suradnju s KUD-ovim pri Odjelu BPC za pastoral kulture vlč.Vladimir Delić, župnik i dekan vukovarski, ravnatelj Gradskoga muzeja iz Vinkovaca Stjepan Jozić i mons. Tadija Pranjić, župnik i dekan vinkovački. Mons. Pranjić je između ostaloga rekao kako je korizma zahvalna tema, ali se najmanje izvode korizmeni običaji. Učinimo nešto za oživljavanje naših prelijepih korizmenih običaja.
PREISPITATI SVOJ ŽIVOT: »Koriz-meno vrijeme: teološko-liturgijski vid«, bila je tema izlaganja maestra Vinka Sitarića, voditelja Biskupijskoga ureda za crkvenu glazbu, koji je govorio o teološkim vidovima korizme, koja je u svojim počecima imala nekoliko sastavnica. Prvi su se kršćani brinuli za duhovni napredak svih vjernika i čini se, prvi su shvatili da svi trebaju preispitati svoj život. Post je shvaćen kao molitva tijela. Imali su jasnu ideju da onoga čega se jedan dan odreknu – to daruju drugima. Izlagatelj je kratko progovorio i o glazbenoj dimenziji korizme – o bogatstvu pučkih korizmenih popijevki koje se dijele u dvije skupine: popijevke pokorničkoga karaktera i popijevke o muci Gospodnjoj.
Voditelj pastoralnog ureda za suradnju s KUD-ovima, vlč. Delić govorio je o koriz-mi u Šokadiji nekada i danas. Primjerice, danas je uvriježeno da je katolik onaj koji u vrijeme korizme ide u ribarnicu, te se zadnjih godina smatraju novim katolicima oni što ‘puno toga kroje’. »Slušamo danas čega se sve ljudi odriču i to je postala nekakva moda. No, ukoliko nema ljubavi prema bližnjemu i ne činimo dobra djela – nema pokore.« Potom je govorio kako je prije u ovim krajevima u korizmi bio post od hrane i primjerice post od odijevanja – bez nakita i vrlo skroman. Nije tada bilo ni zabava, večernjih izlazaka, proslava rođendana i svatova. Ozbiljnost korizme očitovala se na izvanjski način što danas nije slučaj… Šokadija ima bogatu tradiciju u korizmi i te običaje treba istražiti. Na žalost, danas KUD-ovi u vrijeme korizme prestaju s radom sve do Uskrsa.
ŠOKAČKA BAŠTINA: Magistra Ljubica Gligorević, etnologinja i muzejska savjetnica u Gradskom muzeju u Vinkovcima, govoreći na temu »Korizma u šokačkoj tradicijskoj baštini« polaznike je kratko upoznala sa stalnim etnološkim postavom koji je otvoren prije dvije i pol godine povodom 55. obljetnice vinkovačkoga Gradskoga muzeja koji je smješten u kasno-baroknoj zgradi sagrađenoj koncem 18. stoljeća. Navela je potom primjer kako su prije mnogi kršćani u korizmi postili srijedom, petkom i subotom o kruhu i vodi. Potom, kako su se primjerice u Vinkovcima, a prema rukopisu Ivana Vučevca – Vinkovčanina, djevojke subotama i nedjeljama u korizmi okupljale oko kapelica koje su bile sagrađena u različitim dijelovima grada i pjevale Gospin plač i muku Isusovu. Tada su dolazili i momci, te su uz kokice, posne kolačiće igrali i određene igre… Također je istaknula kako se posveta hrane može izvesti na sceni. U sklopu predavanja, sudionicima se obratio i Mata Ferinac, predsjednik KUD-a »Matija Gubec« iz Ilače, najavivši molitveno-scenski prikaz križnoga puta – muke Isusa Krista, koji će biti upriličen u Ilači, 3. travnja ove godine.
Janko Ivaniš, etnolog govorio je o Korizmi i tradiciji baranjskih Šokaca i naglasio kako se tradicija baranjskih Šokaca ne razlikuje od Šokaca koji žive na drugim prostorima. Posljednje izlaganje na seminaru imala je mr. Miroslava Hadžihuseinović-Valašek, etnomuzikologinja iz Zagreba na temu »Korizmene popijevke Šokaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu«. Istaknula je kako je baština bila jedina spona prognanicima iz Domovinskoga rata, jer su oni preko svojih crkvenih pučkih pjesama imali vezu sa svojim mjestom iz kojega su protjerani. Crkvene su pučke pjesme kroz stoljeća animirale milijune vjernika. Dvije stotine godina pjevale su se pjesme, a gdje su danas? U drugom dijelu seminara sudjelovao je i pomoćni biskup đakovački i srijemski mons. dr. Đuro Hranić. »Mi biskupi i svećenici nastojimo podržati vaš rad. Podržavamo zato što su vjera i kultura nerazdruživo povezane… Postojala bi opasnost kad bi se kulturna, tradicijska baština odvojila od crkvenoga života. Smatramo da povezivanjem vjerničkoga, kršćanskoga života, liturgije sa životom KUD-ova, da to služi obostranom obogaćenju i rastu, jer kultura je izričaj, ali istodobno kultura i oblikuje vlastiti identitet. Osobito u Slavoniji i Srijemu smatramo da ono što vi njegujete to i oblikuje naš nacionalni, kulturni i vjernički identitet. Stoga sam zahvalan na vašem trudu i nastojanju kako biste u svojim mjestima očuvali tu kulturnu tradiciju i baštinu našega naroda«.
