Arhiv tekstova
Književnost i novine vojvođanskih Hrvata
Suvremena književnost i novine Hrvata iz Vojvodine obrađeni su u najnovijem svesku godišnjaka Hrvatske matice iseljenika. Naime, Hrvatski iseljenički zbornik 2004. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 9 tematskih cjelina, koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga, a uz CD-Rom ima i elektronsku inačicu na internetu. Tematske cjeline – Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove knjige te Virtualna Hrvatska – prate veze dijaspore i domovine u procesu integracije hrvatskoga iseljeništva s domovinom. Priloge su pisali mahom mlađi stručnjaci, ali i naši pouzdani stalni suradnici sa svih kontinenata.
Tjednik Hrvatska riječ, jedini tjednik na hrvatskom jeziku u Vojvodini, pa šire u Srbiji i Crnoj Gori, pojavio se u Subotici 31. siječnja 2003. godine – analitički opisuje Naco Zelić u opširnom preglednom članku pod naslovom Novine – glasila u Bačkih Hrvata. U Bunjevačko-šokačkoj bibliografiji, koju je tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti objelodanila 1969. godine, Ivan Kujundžić (Subotica, 1912. – 1969.) je zabilježio 43 novine i lista, kronološki ih je svrstao i dao je građu o njima. Prvi broj novine Hrvatska riječ, Informativno-politički tjednik, koju ove godine pratimo već 50 brojeva, pojavio se 31. siječnja 2003. godine, dakle skoro 50 godina nakon što su 26. lipnja 1956. prestale izlaziti novine pod tim imenom. Tako su i Hrvati u Vojvodini dobili novine na svojem jeziku i ostvarili jedno od temeljnih nacionalnih prava, pravo informiranja na vlastitom materinskom jeziku. I Hrvati u Vojvodini, tako danas, imaju svoje novine, Hrvatsku riječ, imaju prve učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, imaju Hrvatsko nacionalno vijeće i već brojne političke i kulturne udruge i druge oblike organiziranja i rada. To daje nadu da će i hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini ne samo opstati na pradjedovskim ognjištima, već da će živjeti slobodno i razvijati se.
NOVI NARAŠTAJI: Književna teoretičarka mr. Sanja Vulić analizira u izvornom znanstvenom radu pod naslovom Novi naraštaj pjesnika na tlu Bačke književni opus Tomislava Žigmanova. Hrvatski književnik, znanstvenik i publicist mlađega naraštaja Tomislav Žigmanov rođen je u Tavankutu (Država Srbija i Crna Gora). Premda se, osim u rodnom Tavankutu, školovao u Subotici i Novom Sadu, Žigmanov nikada nije zanemario svoj materinski jezik, i to ne samo rodni bunjevački govor nego i suvremeni hrvatski književni jezik. Upravo zato svoje znanstvene i stručne tekstove uglavnom objav-ljuje u Hrvatskoj, pa je od 1997. do danas objavio niz radova u zagrebačkim filozofskim, teološkim i književnim časopisima. Svoje radove, uz one tiskane u Vojvodini, također često objavljuje u znanstvenim i stručnim časopisima izvan države Hrvatske, na primjer u Federaciji BiH, a u novije vrijeme i u pečuškom Hrvatskom znanstvenom zborniku iz Mađarske, itd. Usporedno sa znanstvenim radom, Žigmanov se intenzivnije posvećuje književnoj djelatnosti, pa 1998. objavljuje u Subotici svoju prvu pjesničku zbirku »Raskrivanje«, na suvremenom hrvatskom standardnom jeziku. Već ta prva pjesnička zbirka osigurala mu je članstvo u Društvu hrvatskih književnika. Ta je zbirka objelodanjena i u mađarskom prepjevu, u Subotici 2003. Iste godine kada je primljen u Društvo hrvatskih književnika, Žigmanov objavljuje i svoju prvu knjigu proza pod naslovom »Iza efemerija svakodnevlja« koja je objavljena 2001. u Subotici, te već sljedeće godine u drugom, nepromijenjenom izdanju u Zagrebu. Sljedeću pjesničku zbirku temelji na svom rodnom mjesnom govoru »Bunjevački blues« koja je objavljena u Subotici 2002. godine, a već je iduće godine objavljeno novo, prošireno izdanje. Žigmanovljeve dijalekatne pjesme sačinjavaju dragocjenu zbirku bunjevačkoga leksika, a ujedno su dobar pokazatelj i ostalih jezičnih značajki bunjevačkih govora. Uz to, zbirka »Bunjevački blues« jasnim je dokazom o životnosti bunjevačkohrvatskih govora i hrvatske književnosti u Bačkoj, kao i o neupitnosti hrvatskoga entiteta na tom tlu, unatoč svim nevoljama.
POVEZIVANJA: Inače, Matičin je godišnjak u ovom svesku posebnu pozornost posvetio reformi hrvatskoga školstva u inozemstvu u skladu s europskim interkulturalnim modelima obrazovanja, hrvatskim vokalnim umjetnicima XX. stoljeća u svijetu, najčitanijem pisacu hispanističkoga svijeta hrvatskog podrijetla Antoniu Skarmeti, vrsnom grafičaru iz Francuske Virgiliju Nevjestiću, analizi hrvatskoga tiska u Australiji, kulturnim vezama Maora i Hrvata, najstarijem dnevniku jedne goranske obitelji s pečalbe u Australiju, našim kulturnim društvima u Čileu, 100. obljetnici lista Zajedničar – glasilu HBZ-a, glasovitim hrvatskim prirodoslovcima XX. stoljeća, 50. obljetnici Hrvatske akademije Amerike, kulturnim sadržajima Hrvata u JAR-u te drugim aktualnim zbivanjima u našim kulturnim udrugama diljem planete… Tako Hrvatski iseljenički zbornik ove godine, s više ili manje informacija, povezuje 22 zemlje svijeta u kojima u većini žive Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla.
