Arhiv tekstova
Žarišta duhovnosti i kulture
Knjiga »Franjevačka prisutnost u Subotici« zbornik je radova s proslave koju je priredio Franjevački samostan u Subotici u suradnji s Katoličkim institutom za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, a prigodom velikog jubileja – 2000. godina kršćanstva i 100. obljetnice Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
»Stoljećima su franjevci ovom narodu pastoralno služili. Njihova prisutnost je sastavnica identiteta hrvatskog i drugog katoličkog življa na ovim prostorima, napose u najtežim vremenima pod Turcima i neposredno nakon oslobođenja od Turaka. Franjevački samostani žarišta su duhovnosti, kulture i mjesta susreta koji su značili život naroda«, piše među ostalim mr. Andrija Kopilović u predgovoru ove knjige.
DOM MOLITVE: Franjevački samostan i crkva u Subotici, koju Subotičani zovu »Stara crkva«, najstarija su zdanja i svjedoci povijesti grada. Godine 1686., franjevci se nastanjuju u subotičkoj utvrdi, koju je 1470. godine dao sagraditi grof Joannes Pongrac, vojvoda erdeljski. Tu franjevci 1693. godine imaju crkvu i nastambu, a 1723., tvrđavu preuređuju u crkvu i samostan. Gradnja nove crkve započela je 1729. godine, a dovršena je i posvećena svetom Mihaelu Arkanđelu 1736. godine. Nekadašnja vojna tvrđava pretvorena je u Dom molitve. Franjevački samostan građen je u etapama od 1735., do 1767., dok je lijevi zvonik na crkvi podignut 1907. godine.
Franjevci su bili prvi dušobrižnici Hrvata i Mađara od njihovog doseljenja u Suboticu, a uz franjevce vezan je i početak prosvjetnog rada. Sredinom 18. stoljeća vode pučku školu, a od 1747., do 1861., gradsku gimnaziju. Bogata knjižnica samostana broji oko 8.000 knjiga. Franjevci u Subotici danas djeluju na pastoralnom planu prema svojim mogućnostima: kao redoviti ispovjednici redovnica i svećenika, vjernika u staračkim domovima, kao moderatori duhovnih vježbi redovničkim zajednicama i svećenicima i kao duhovni asistenti Franjevačkog svjetovnog reda i katehete mladih.
ZNANSTVENI SKUP: Uz povijest franjevačke prisutnosti u Subotici ovaj zbornik donosi i niz priloga o manifestaciji »Franjevački dani u Subotici« u sklopu koje je 13. studenog 2000. godine u izložbenom prostoru Gradskog muzeja otvorena izložba »Franjevačka prisutnost u Subotici«, dok je dan kasnije održan znanstveni skup u dvorani HKC »Bunjevačko kolo«, a u zborniku su objavljena predavanja akademika dr. Ante Sekulića »Franjevci u bačkom Podunavlju« i dr. o. Emanuela Hoškoa »Trostoljetno pastoralno djelovanje subotičkih franjevaca«, kao i predavanja sa znanstvenog skupa održanog u dvorani »Népkör«, prof. dr. Mátyása Horvátha »Uloga franjevaca u školstvu u Bačkoj« i dr. o. Károlya Harmatha »Franjevačka karizma danas«.
»Znanstveni skup na hrvatskom i mađarskom jeziku, makar u vrlo skromnim uvjetima, ipak je pružio vrijedne radove koji upravo osvjetljavaju tragove naše drevne prisutnosti, uloge našeg samostana, a i naše perspektive na ovim prostorima. Predavači su svojim izlaganjima doprinijeli kako prošlosti, tako i poticajima za buduća istraživanja«, piše među ostalim u ovom zborniku o. Andrija Matić, bivši gvardijan samostana.
