Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Sv. Patrick u Dablinu

Najveći irski praznik Dan je sv. Patricka, i obilježavaju ga Irci diljem svijeta, pa se čak i u našoj zemlji odomaćio (više u domicilnoj no u matičnoj), kao i u susjednoj Mađarskoj. Sveti je Patrick prema nacionalnom mitu protjerao sve zmije s irskog otočja (i zbilja, u Irskoj više nema zmija), no što je za Irce kao glasovite veseljake/kavgadžije sklone piću daleko važnije, on ih je i naučio pripravljanju medovine i, što je još važnije-pive. Irsko pivo (osobito crni »Guiness«), kojeg Irci obvezatno piju smlačeno a nikako hladno, nedvojbeno se među znalcima smatra najkvalitetnijim pivom na svijetu.
Svako putovanje do Irske za većinu nas je teško ostvarivo iz jednostavnog razloga-za vize još kako-tako, one se daju – mada teško, ali za, primjerice, desetodnevni boravak u ovoj prelijepoj zelenoj zemlji dugih, pješčanih obala (sjetite se samo kultnoga filma A. Lyna »Rayanova kći« i nezaboravnih eksterijera) potrebno je izdvojiti, iz većini skromnih nam zarada, najmanje 1.500 eura.
DUBLIN: Premda puno Iraca obožava Belfast, podijeljeni grad i centar Sjeverne Irske, glavni grad Republike Irske Dublin je apsolutno najomiljeniji grad u srcu svih Iraca, bilo da žive u Irskoj ili u dijaspori. To se nedvojbeno da vidjeti i za običnih a nekmoli takovih svečarskih dana kakav je Dan sv. Patricka, primjerice.
    Glavni grad Republike Irske (koja je tek jedna od dvije državne teritorije na tlu britanskog otočja – drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje obuhvaća Sjevernu Irsku/Alster, sa spomenutim Belfastom kao glavnim gradom, Englesku, Škotsku i Wales) imao je prije dva stoljeća, kao prijestolnica Irskog kraljevstva osobni parlament, premda je bio pod vlašću engleske krune. Bio je istodobno i šesti grad u Europi onoga doba s preko 180 tisuća stanovnika, a preticali su ga tek London, Pariz, Beč, Napulj, i Amsterdam.
    Mnogo je glasovitih Iraca u povijesti svjetske umjetnosti. Jedan od njih, veliki pisac James Joyce obožavao je svoj grad i pisao o njemu u gotovo svakom svom djelu, prisjećao ga se i prizivao u misli čak i u vrijeme dobrovoljnog prognanstva u Trstu, Parizu, Zürichu i Puli. Kada ste već u Dublinu obvezatno posjetite legendarno kazalište Dublin Aby Theatre, koje je bilo na čelu književnog preporoda Irske, na čelu s pokojnim nobelovcem, dramaturgom i pjesnikom Williamom Butlerom Yeatsom.
    Dublin ima još jednog Nobelovca: u ovom je gradu rođen slavni irski suvremeni pjesnik Sheimas Hinni. Tijekom su ranog kršćanstva u gradu i okolici podignuti mnogi samostani i crkve, a još mnogi zaostali tragovi minulih vremena upućuju na zaključak da Dublin svoje opstojanje duguje Vikinzima koji su upravo ovaj grad odabrali za svoje privremeno boravište u IX. stoljeću. Vikinge su zamijenili Normani.
KRATKI VODIČ KROZ PUBOVE DUBLINA: Kad se već zateknete u Dublinu, Irskoj uopće, na tako veliki blagdan kakav je Dan sv. Patricka gotovo je neumjesno (sa stanovišta domaćina, Iraca, dakako) dan provesti drugačije no obilaziti legendarne pubove – britanski izraz za bar, krčmu, pivnicu, kako vam drago. Irci, kao iskusne pivopije (mada im ni whiskey nije stran, pa niti keltski gin, ruku na srce) dobro znaju kako se daleko više može popiti uz odgovarajuću hranu, »podlogu«. I odista, hrana, po pravilu domaća, uvjerljivo je bolja u spomenutim pubovima no u restoranima ili hotelima diljem grada. Savjetujemo vas da kušate legendarni irski ovčji paprikaš, inače nacionalno jelo Iraca.
    Pubovi su mješavina bara, restorana i krčme i prava su institucija, kako u Irskoj, tako i u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu. Posjet dublinskim pubovima obvezatno morate početi obilaskom »Davey Byrns« puba, u ulici Duke Street. Tu je najveći izbor whiskeya (premda ovo piće više svojataju Škoti, ali o tome kakvom drugom zgodom), a osim toga, ovaj je pub ovjekovječen u slavnom romanu »Ulysses« spomenutog Jamesa Joycea. Valja spomenuti i pub »Toners« u Lower Bogott ulici, tipičan (vele) gradski pub, za razliku od, primjerice »Pallace Bara«, gdje se okuplja, nazovimo ga uvjetno plebs i »mali ljudi«, zanatlije, trgovci, i – novinari.
    »Barasen Head« je pub u kojega svraćaju političari, ali i studenti, glumci i glazbenici, slikari i ine umjetničke duše. Tu se pije najbolje crno pivo na svijetu, bez ikakve dvojbe. Ovaj pub bio je i neformalni štab tajne udruge Ujedinjeni Irci na čelu s pokojnim Robertom Emmettom, koji je živio u jednoj skrivenoj prostoriji na polukatu.
    U Irskoj ima više od 15 tisuća pubova, što je apsolutni svjetski rekord, ali se i pored toga mnogi Irci žale kako je to malo, jer ih je primjerice 1850. godine bilo više od 17 i pol tisuća (sic!). I na koncu, valja spomenuti pub »Dohenny & Nesbitt«, u kojem je smješteno poglavarstvo kultnog kluba pivopija »Pint drinkers«/Ispijača krigli: da bi netko postao članom kluba, mora biti predložen od tri stara člana, da ispije 17 krigli piva (od po litre svaka!), naiskap, te potom plati piće svim članovima VIJEĆA (kojih ima ravno 27), te da još sa svakim popije jednu kriglu. Još ni tu nije kraj, jer predstoji finalna proba: tko je i do tada izdržao testiranje na nogama, mora se popeti uz strme stube do mansarde u kojoj mu se predaje svečana pristupnica članstvu kluba – puna krigla tamnog piva od pet litara, koju, dakako, mora ispiti do dna, naiskap. A koliko je pive potrebno strusiti za status, primjerice visokog funkcionara u vijeću kluba, strogo je čuvana tajna, ali imajući u vidu ranije spomenuto, pretpostavljate da se radi o gotovo hektolitarskim količinama. Sva je, dakle, sreća što se sv. Patrick slavi samo jednom godišnje, mada to u biti Ircima ne umanjuje volju da se provesele na opisane načine i ma kog drugoga dana u godini. Pa, živjeli!                                 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika