Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Naklada i dalje prioritet

Bunjevačka matica u Subotici utemeljena je 1996., a od 1998. godine nosi naziv Matica hrvatska. Punih osam godina na čelu ove organizacije bila je Viktorija Grunčić koja je na izbornoj skupštini Matice hrvatske održanoj 12. ožujka u Gradskoj knjižnici imenovana počasnom predsjednicom. Tim povodom jednoglasno je, na prijedlog Upravnog odbora, za novog predsjednika izabran Stipan Stantić, nastavnik geografije iz Đurđina, a zatim su usvojena izvješća o radu Matice hrvatske u proteklom dvogodišnjem razdoblju.
    Goste je na početku Skupštine pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu Stjepan Sučić koji se tom prigodom osvrnuo na rad cjelokupne Matice hrvatske sa svim njezinim ograncima, ističući kako je ova organizacija objavila preko 3.000 knjiga, i da joj je danas jedna od zadaća poraditi na tome da bude aktualna i mladima.
    »Sudbina našeg naroda ne mogu biti muzeji, već moramo stvarati i osokoliti i one koji će stvarati danas, a za neko drugo vrijeme. Od ovog ogranka očekujem da prepozna vrijednost onih koji su najbolje stvarali i da promislite kako ćete dalje voditi Maticu hrvatsku u Subotici i uspostaviti suradnju s Maticom hrvatskom u Zagrebu. U ovom gradu nikad nije nedostajalo umjetničke riječi i zato se nadam da će Matica rasti, čuvajući i ono ruralno«, rekao je Sučić
PODNIJETA IZVJEŠĆA: Poslije ut-vrđivanja činjenice da je od 113 prisutno 37 članova Matice hrvatske, jedina dosadašnja predsjednica ove organizacije Viktorija Grunčić podnijela je izvješće o radu u razdoblju od 2002. do 2004. godine. U svojemu izlaganju ona je kao prioritetne probleme navela nedostatak prostorija i neophodne opreme za rad MH (računalo, printer, telefon), zatim nedostatak financijskih sredstava. Prema njezinim riječima u ovome razdoblju dominantna je bila nakladnička djelatnost, a bile su organizirane likovne kolonije, izložbe, književne ve-čeri, promocije »Klasja naših ravni«…
    Izvješće o tiskanju »Klasja naših ravni« podnio je Lazar Merković koji je istaknuo, kako se i u proteklom mandatu radilo na afirmaciji književnosti, umjetnosti i znanosti hrvatskih autora u Srbiji i Crnoj Gori, a najviše onih u Subotici. Za dvije godine u pet brojeva »Klasja naših ravni« objavljeni su prilozi oko sto suradnika, ali je kao jedan od gorućih problema istaknuo činjenicu da se i poslije osam godina tiskanja ovog časopisa on priprema u privatnim stanovima.
   Prema izvješću  Nadzornog odbora ukupni prihodi i rashodi Matice hrvatske iznosili su oko 660.000 dinara od čega je najveći dio sredstava bio utrošen na tiskanje časopisa.
OSVJEŽITI KLASJE: U planu daljnjih aktivnosti ove organizacije, koji je iznijela Viktorija Grunčić, prije svega navodi se izdavanje časopisa za kulturu, znanost i umjetnost »Klasje naših ravni«, omasovljenje članstva, osnivanje ogranaka Matice u Vojvodini, organiziranje književnih večeri, likovnih izložbi, izdavanje knjiga i drugo. Kao prioritet istaknuto je osiguravanje prostorija za rad.
    U raspravi o izvješćima i planu rada Bela Tonković je rekao kako se nikako ne smije dopustiti satjerivanje rada pojedinih hrvatskih institucija u privativizam jer su članovi ove institucije građani Subotice, koji konačno imaju priznati status, a samim tim se ne mogu zadovoljiti samo sredstvima dobivenim za pojedine projekte. Dok su pojedinci branili stav, kako središnjica Matice hrvatske u Zagrebu treba više pomagati rad subotičkog ogranka, Stjepan Sučić iz Zagreba je rekao kako to središnjica radi u skladu s mogućnostima.
    Upravni odbor Matice je za novog predsjednika Matice hrvatske predložio nastavnika Stipana Stantića kojega su svi prisutni članovi jednoglasno podržali, a on se zahvalio na ukazanom povjerenju i najavio uspostavljanje čvršćih veza sa Zagrebom.
    Lazar Merković je predložio i da se u Uređivačkom odboru »Klasja naših ravni« izvrše promjene, odnosno da se umjesto onih koji se ne odazivaju na sastanke, u njegov rad uključe Milovan Miković iz Subotice i Petko Vojnić Purčar iz Novog Sada. Budući da takve promjene nisu u nadležnosti Skupštine, odlučeno je da se o tom prijedlogu glasuje samo kao o preporuci Skupštine Upravnom odboru, čija je riječ o tom pitanju zadnja. Članovi su podržali tu preporuku i uputili je na razmatranje UO Matice hrvatske u Subotici.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika