Arhiv tekstova
O nacionalnoj svijesti bačkih Hrvata
Prije izvjesnog vremena dobio sam časopis Matice hrvatske »Hrvatska revija« broj 3. godište III/ 2003. Svojim izuzetnim prilozima zaslužuje našu pozornost, bar na razini kratkog sadržajnog prezentiranja.
Časopis je utemeljen 1928. godine, a obnovljen 1951. u Buenos Airesu, od 1991. godine ponovno izlazi u Hrvatskoj, a u obnovljenom tečaju izlazi od 2001. godine kao Hrvatska revija. Izlazi tromjesečno, nakladnik je Matica hrvatska, nakladnika potpisuje Igor Zidić, dok je glavni urednik Mladen Klemenčić.
POLITIZACIJA DO DANAŠNJIH DANA: Svojim većim sadržajnim dijelom časopis dotiče tematiku dijaspore i odnos dijaspore prema domovini. Po koncepciji tekstova možemo ih odrediti da su oni u trokutu: novinarsko-eseističko-povijesnog profila.
Ovom prigodom iz sadržaja izdvajamo: Gojko Borić »Dijaspora i domovina«, prilog o ograncima hrvatskog naroda i hrvatske zajednice izvan granica Republike Hrvatske. Slijedi tekst Grozdana Cvitana »Pomalo politička razglednica iz Južne Amerike«, novinarsko zapažanje hrvatskih iseljenika.
Prilog Krešimira Bušića »Iz prošlosti Hrvatske zajednice u Bačkoj« je tekst posebno interesantan za nas, tretira povijesnu problematiku usporene nacionalne integracije bačkih Hrvata. Na povijesno dokumentaran način govori o uzrocima i razlozima koji dovode do toga da narodnjačka svijest bačkih Hrvata teško i sporo dolazi i sazrijeva do nacionalne svijesti. Prijelaz od narodnjačke do nacionalne svijesti i pripadnosti hrvatskom korpusu uklještena je između mađarizacije u XIX. stoljeću i srbizacije u XX. stoljeću. To za posljedicu ima podjelu na ovim prostorima na Hrvate i Bunjevce. Podjela koja se politizira i zlorabi do današnjih dana.
Bački Hrvati se kroz desetljeća življenja na ovim prostorima oportuno opredjeljuju za bunjevački etnos, korak koji vodi jednoj tihoj asimilaciji, budući da kida kapilarne veze s matičnom državom. Jer, na tom fonu ona ima više foklorističkih elemenata nego duhovnu, kulturnu i povijesnu težinu i utemeljenost, a u sve to vješto uskače dnevna pragmatična politika. Ovaj tekst, što se tiče ovdašnjih Hrvata, zaslužuje seriozniji prikaz, te ga možemo sugestirati Hrvatskoj riječi da ga u nastavcima u cijelosti prenese.
VOJNA MOĆ TOMISLAVA: Slijedi tekst Antuna Pinterovića »Predsjednik pred Unijom«, kritički osvrt na govor predsjednika Stjepana Mesića pred forumom europskih političara i diplomata u Kraljevskom zavodu za međunardne odnose u Bruxellesu. Dalje čitamo tekst Lucije Benyovske »Goranov Lukovdol«. Povod je 90 godina od rođenja i 60 godina od tragične smrti hrvatskog književnika Ivana Gorana Kovačića. Vladimir Geiger donosi članak o »Krivotvorini novca«, a Tatjana Buklijaš »Genetika u srednjovjekovnim klaustrima«. Putopisni zapisi iz Cambridga, o znamenitom, elitističkom, engleskom i svjetskom sveučilišnom središtu.
Nastavlja se tekstom Zlatka Matijevića »Hrvatska pučka stranka«, a potom ide grupni rad mladih hrvatskih povjesničara – Ivana Brigovića, Hrvoje Čape i Đorđa Mihovilovića »Kontroverzije o kralju Tomislavu« U prilogu čitamo o hrvatskom vladaru Tomislavu i o njegovome dobu. Raspravlja se o temeljnim odrednicama Tomislavljeve vladavine, o vojnoj moći, ratovima i uspjesima onodobne Hrvatske, te o crkvenim saborima i sukobu svećenika glagoljaša i latinaša. U časopisu čitamo i niz drugih vrijednih priloga. Časopis je grafički izuzetno visoko i moderno dizajniran. Može se pratiti na internetu, na adresi: http: //www. maaticca. hr/hrvatska_revija
