Arhiv tekstova
Manjine otvaraju mnoga vrata
Poslije odlaska veleposlanika Republike Hrvatske mr. Davora Božinovića iz Beograda na dužnost šefa ureda predsjednika Stjepana Mesića u Zagrebu, na čelno mjesto Veleposlanstva Republike Hrvatske je od 12. veljače 2004. godine postavljen otpravnik poslova mr. Davor Vidiš koji je i tijekom devedesetih godina imao mandat u Beogradu.
HR: Kako ocjenjujete ukupne političke i međudržavne odnose iz-među Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore?
Ocjenjujem ih kao dobre. S obzirom s koje točke smo u međudržavnim odnosima krenuli i što se u međuvremenu postiglo, napredak je velik. Podsjetit ću samo na nedavne korake: suspendirali smo vizni režim, granična problematika se rješava, robna razmjena i trgovina je svake godine sve veća, a ukupno raspoloženje među ljudima je bolje. Veliki korak na simboličkoj razini bila je razmjena isprika predsjednika Srbije i Crne Gore gospodina Svetozara Marovića i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, s kojim se može zaključiti da je jedna faza u međudržavnim odnosima gotova. Iz faze normalizacije odnosa, u kojoj smo uglavnom rješavali posljedice prethodnih »odnosa«, krećemo k uspostavi dobrih susjedskih odnosa u kojima gradimo odnose na novim temeljima.
HR: Kakvi su Vaši službeni kontakti s predstavnicima vlasti u SCG?
Moji službeni kontakti s predstavnicima vlasti su dobri i česti, ali moram naglasiti ne samo s vlastima Državne zajednice Srbije i Crne Gore, nego i s vlastima na republičkom nivou. Ovdje sam nešto više od mjesec dana, ali kako sam radio u Uredu Vlade Republike Hrvatske pa u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu od 1994. do 1999. godine mnogi me se sjećaju još iz tog perioda. Također, bivši veleposlanik mr. Davor Božinović bio je izuzetno cijenjen kod domaćina pa su mi sva vrata otvorena. Kao i svi diplomati, najviše sam upućen na Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Crne Gore i s njima često kontaktiram i surađujem.
HR: Može li dobar rezultat stranaka iz bivše vlasti na parlamentarnim izborima u Srbiji poremetiti odnose ovih dviju država? Neki od najviših dužnosnika najjače stranke u Srbiji vrlo su se negativno izražavali o Hrvatima i Hrvatskoj u predizbornoj kampanji, a ponovno je spominjana granica Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica.
Mislim da su naši odnosi otišli predaleko u kvalitativnom pa i kvantitativnom smislu da bi ih sada nešto moglo značajnije poremetiti. Danas vam je gotovosvim državama na svijetu jedan od vanjskopolitičkih prioriteta dobri odnosi sa susjednim državama, a po tim odnosima vas i drugi prosuđuju kakva ste država. Mišljenja sam da ulazimo u razdoblje kada ti odnosi neće biti više ovisni o rezultatima izbora. Unatoč i za nas zabrinjavajućim signalima od nekih, koji spominju granice Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica, skloni smo tumačiti da se radi samo o predizbornoj retorici bar smo dobili takva uvjeravanja.
HR: Mogu li Srbija i Hrvatska premostiti posljedice rata i postati dobri susjedi?
I Hrvatska i Srbija ne samo da mogu, nego moraju, a to i rade. Polako zatvaramo pitanja koja su ostala otvorena iz prošlosti i okrećemo se sve više budućnosti. Neka pitanja kao što je pitanje sudbine nestalih osoba, povratak izbjeglih i prognanih, te granična problematika rješavaju se na tehničkoj razini. Hrvatska bi što prije htjela zatvoriti ta pitanja; za nas je izuzetno bolno pitanje nestalih koje se ne rješava željenim tempom, a za problematiku potpisivanja konačnog Ugovora o granici potrebno je još dosta rada. Proces povratka kontinuirano teče već duže vrijeme i nema značajnijih prepreka. Nedavno smo ratificirali i Ugovor o sukcesiji. Naša budućnost su još bolja gospodarska suradnja i povećanje robne razmjene, suradnja u kulturi i što je naročito važno za obje države, razmjena iskustava u procesu euroatlantskih integracija, za što su obje države zainteresirane.
HR: Koliko u tome mogu pomoći nacionalne manjine – hrvatska u Srbiji i Crnoj Gori i srpska u Hrvatskoj?
Mogu u svakom slučaju. Kada se kaže da su one most koji povezuje, putem manjina mogu se otvarati vrata i uspostavljati poznanstva i veze koje mogu biti od obostrane koristi.
HR: A, kako na odnose između dviju država utječu ili mogu utjecati incidenti kakvi su se, primjerice, proteklih mjesec i pol dana događali na sjeveru Vojvodine, a bili su usmjereni protiv nacionalnih i vjerskih obilježja ovdašnjih Hrvata, ali i protiv konzularnih predstavnika Republike Hrvatske u Subotici?
Incidenti su naravno za svaku osudu. U kontaktu s najvišim dužnosnicima i Srbije i Crne Gore dobili smo višekratna uvjeravanja da se radi o incidentima, a ne o nekakvoj politici, kao i da će se učiniti sve da se počinitelji incidenata otkriju i privedu pravdi. I oni osuđuju takve incidente. Meni je u ovom trenutku najvažnije da tih incidenata više nema, što znači da i oni koji su ih počinili vjerojatno uviđaju da s njima ne mogu ništa postići.
HR: Kako vidite položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji? Odgovaraju li zakonska rješenja europskim standardima?
Položaj hrvatske nacionalne zajednice se, uspoređujući ga s nekim drugim vremenima, u zadnjih nekoliko godina poboljšao. Otvorene su još neke mogućnosti, prvenstveno u medijima i školstvu, a i sama hrvatska nacionalna zajednica učinila je puno toga u svojem organiziranju i konsolidaciji. Što se tiče samih zakonskih rješenja, ona pružaju okvir, ali puno važnijim držim ukupno raspoloženje većinskog naroda u Srbiji i Crnoj Gori prema hrvatskoj manjini. Hrvatska manjina obitava svojim najvećim brojem na sjeveru Bačke u Vojvodini gdje je pak specifična situacija, jer je tamo prisutna i brojna mađarska manjina. Sve to stvara određene specifičnosti.
HR: Možete li usporediti status i položaj hrvatske manjine u SCG i srpske manjine u Hrvatskoj, osobito nakon sporazuma koji je aktualna Hrvatska vlada potpisala s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, na čijem se provođenju radi?
Mislim da se ova dva položaja ne mogu direktno uspoređivati, jer su položaji specifični i zbog nedavne prošlosti, a i drugih okolnosti. Vaše pitanje implicira i činjenicu da je stranka srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj podržala novu Vladu Hrvatske demokratske zajednice dr. Ive Sanadera, što neki tumače da je ona de facto u vladajućoj koaliciji. To je dobro iz nekoliko aspekata, jer pozicionira srpsku manjinsku zajednicu koja može lakše ostvariti svoje specifične interese i zahtjeve, ali jekorisno i za hrvatsko-srpske međudržavne odnose. Neki krivo definiraju da se radi samo o potezu koji će Republiku Hrvatsku pozitivno legitimirati u njenoj težnji za euroatlantskim integracijama. Radi se o obostranom interesu, koji ima i šire implikacije. Ovaj položaj indirektno će pomoći i Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska manjina u Srbiji i Crnoj Gori pak dijeli probleme koji opterećuju sve građane Srbije i Crne Gore. Mislim prije svega na tranzicijsko – reformski proces u kojem se zemlja nalazi, a on nije tako jednostavan.
HR: Iz Srijema i iz Bačkog Podunavlja tijekom devedesetih godina iselilo se nekoliko desetaka tisuća Hrvata u Hrvatsku, velikim dijelom zbog pritisaka. O tome postoje pisana svjedočanstva. Kako Hrvatska može pomoći onim hrvatskim obiteljima koje su i pokraj svih nedaća odlučile ostati u svojim kućama i koje žele sačuvati svoj nacionalni identitet?
Prije svega moram ukazati da je briga za Hrvate izvan domovine i ustavna obveza koju Hrvatska ispunjava u okviru svojih financijskih i drugih mogućnosti. Hrvatska izdvaja znatna financijska sredstva kojima pomaže projekte pristigle na natječaje, a oni se odnose prije svega na očuvanje jezika, identiteta, kulture Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori. O tome je u Hrvatskoj riječi govorio i naš pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Svjetlan Berković. Za očekivati je da će mogućnosti Hrvatske za pomoć biti veće, što će ona više gospodarski jačati.
HR: Što Vam o suradnji matične zemlje i dijaspore govore predstavnici Hrvata u Srbiji prilikom vaših čestih susreta?
U ovih mjesec i pol dana koliko sam u Srbiji i Crnoj Gori posjetio sam u tri navrata Suboticu, bio sam u Golubincima u Srijemu, posjetio sam i Crnu Goru i tom prilikom razgovarao sam s dosta ljudi. Ovdje su ljudi skromni pa neke misli i neće otvoreno reći, ali osjećam katkada da su veća očekivanja. Komunikacija s Hrvatskom je intenzivna i brojna, ne samo između institucija hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i institucija u Hrvatskoj nego na svim mogućim poljima. Značajna stvar je suspenzija viznog režima, koja je značajno približila Hrvatsku običnim ljudima.
HR: Možete li prokomentirati institucionalnu organiziranost hrvatske zajednice u Srbiji?
Hrvatska zajednica dobro je institucionalno organizirana. Bio sam na jednoj od sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, gdje sam se upoznao s radom vijeća i problemima s kojima se Vijeće susreće. Također, bio sam na ujedinjenju dvije hrvatske političke stranke u jednu – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, čime se manifestira novi proces ujedinjenja i složnosti. Tu su brojna kulturno-umjetnička društva, koja često priređuju razne manifestacije. Sva u svemu institucije su vrlo aktivne, što držim izuzetno važnim.
HR: Hrvati u SCG imaju tri medija na vlastitom jeziku (Hrvatska riječ, Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice i TV Divani). Kakvo je Vaše mišljenje o njihovom funkcioniranju i potporama koje dobivaju iz matične i domicilne zemlje?
Najviše pratim tjednik Hrvatsku riječ i ona je dobar tjednik, s dobrim i interesantnim prilozima. Potporu ne mogu komentirati, ja bih ustvari Vas trebao upitati jeste li Vi zadovoljni s potporom i tu informaciju prenijeti nadležnima.
HR: Vlada Republike Hrvatske prošle je godine primijenila nov oblik pomoći Hrvatima izvan Hrvatske. Raspisan je javni natječaj i sredstva su podijeljena za konkretne projekte. Hoće li se i ove godine projekti hrvatske zajednice u SCG pomagati na isti način?
Ova procedura je uvedena zbog želje da sredstva budu transparentno dodijeljena onima kojima najviše trebaju, a i kako se kasnije ne bi postavljala suvišna pitanja. Ovaj način je dobar, a važno je i da vi sami uvidite da nam je interes da sredstva dođu u prave ruke. To i korisnike sredstava motivira da se angažiraju za prave projekte koji će donijeti rezultat u očuvanju kulture, identiteta i jezika hrvatske manjine.
HR: Koristi li, po Vašem mišljenju, hrvatska manjina u Srbiji sav svoj potencijal da se većinskom narodu u SCG, ali i matičnoj zemlji, predstavi kao suvremena, proeuropski orijentirana nacionalna manjinska zajednica?
Teško je to prosuditi, pogotovo meni koji sam tu mjesec i pol dana, no da tog potencijala ima osvjedočio sam se sam, prvenstveno kroz angažmane velikog broja ljudi u institucijama hrvatske manjinske zajednice. Primijetio sam da se osim ljudi koje dobro poznajem od prethodnog boravka angažira sve veći broj novih i mladih ljudi što je dobro. Najvažnije je da je država Srbija i Crna Gora stvorila preduvjete da se hrvatska zajednica slobodno organizira, da sudjeluje u svakodnevnom život u vlasti (za sada smo lokalnoj), a Hrvatska će u okviru svojih mogućnosti pomoći. Ta pomoć će biti svake godine sve veća. Nakon nekog vremena i vaš potencijal će se iskazati u punoj mjeri.
