Arhiv tekstova
Ravnopravnost pri upisu na studije
Biskupska klasična gimnazija s domom učenika (sjemeništem) »Paulinum« u Subotici utemeljena je školske 1962. /1963. godine. To je jedina katolička škola i kolegij na teritoriju Republike Srbije i Crne Gore. Poslije više od četrdeset godina njezina postojanja država ju je i formalno priznala za gimnaziju općeg tipa i to rješenjem pokrajinskog Tajništva za obrazovanje i kulturu. Mons. Josip Mioč je već dvadeset godina direktor gimnazije i dvanaest godina rektor internata u koji su dolazili mladi momci iz cijele zemlje.
»Gimnazija i sjemenište ‘Paulinum’ od 1962. /63. djeluju neprekidno. U početku postojanja, kao u svim onodobnim socijalističkim zemljama, škola nije bila priznata, već je u Statutu stajalo da se može priznati i izjednačiti ako njezin plan i program rada odgovora jednoj državnoj gimnaziji. To znači da su mogli našim maturantima priz-nati ili ne priznati školu, a sve je ovisilo od dekana fakulteta gdje je mladić želio nastaviti studij. No, mogu kazati da su gotovo svi koji su ovdje maturirali, bili primljeni na razne fakultete gdje su išli, ali pravili su im i razne poteškoće. To je bila jedna degradacija naših učenika koji su došli u našu gimnaziju s namjerom da postanu svećenici ili upišu filozofiju, ali ipak se dogodilo kao i u svakom društvu, da su promijenili mišljenje i odlučili se za neki drugi poziv i fakultet. Škola tada nije imala državno priznanje«, kaže direktor Biskupske klasične gimnazije mons. Josip Mioč.
Promjenom 1989./90. iz Statuta je izbrisano ono dotadašnje – ‘može se priznati’ – pa su nadalje Gimnaziju priznavali samo usmeno. Nigdje to nije bilo napismeno, a to najvjerojatnije stoga jer bi je onda država morala i financirati.
»Tako smo živjeli i radili do 2001. godine kada je poslije promjena u zemlji došlo do uvođenja vjeronauka u školama i onda dolazi i do pregovaranja o statusu crkvenih škola. Naša škola je jedina katolička škola u Srbiji i Crnoj Gori i to katolička škola s internatom, sjemeništem. Ovo je gimnazija jezičnog smjera, znači klasična gimnazija. Nakon razgovora i pregovaranja uspjeli smo ostvariti to da država prizna, odnosno verificira našu školu«, kaže mons. Mioč.
No, postavlja se pitanje što to konkretno za ovu obrazovnu ustanovu znači i što ona time dobiva. Kroz proteklih četrdesetak godina, za vrijeme još bivše Jugoslavije, dolazili su u nju učenici iz svih republika. Bio je veliki broj učenika, u prošlosti je bilo i razdoblja stagnacije, a u zadnje vrijeme se broj učenika ustalio, tj. prima se svake godine 20. Razlog tom određenom broju je prije svega nedostatak adekvatne školske zgrade pa u istim prostorijama u prije pod-nevnim satima djeca slušaju nastavu a poslije podne uče.
Posljednjih godina najbrojniji su učenici iz subotičke gimnazije i Vojvodine, mada se i dalje upisuju i iz Crne Gore i Makedonije.
»Ovo priznanje naše škole konkretno u ovoj državi još ne znači za sada ništa. Proces priznavanja nije išao kao u drugim zemljama, Mađarskoj, Hrvatskoj ili Poljskoj nakon promjene jednopartijskog sustava. Ovdje se to odvija u fazama i jako polako. Taj proces će i dalje ići polako, međutim, mi smo jako zadovoljni prvim korakom jer sada nitko ne može reći da ne postoji gimnazija. U prošlosti se događalo da zbog nepriznavanja netko nije dobio dječji dodatak, ili dodatak za putne troškove, a njihovi očevi su plaćali porez kao i svi ostali građani. Zbog svega toga mi se veselimo ovom povijesnom trenutku verifikacije naše škole. Sada se konačno možemo uključiti u sve školske programe na razini općine, pokrajine ili republike, i to u razne susrete, natječaje ili predavanja. Sve će to sada biti sufinancirano. Tako bismo mogli u budućnosti proširiti prostorije, osigurati računala, dobiti knjižnicu i drugo za školski rad. Škola će uvijek biti samo sufinancirana jer je crkvena, dakle privatna gimnazija. U završnoj fazi bi se trebale regulirati plaće i status profesora koji sada u ovoj školi svi rade honorarno« – zaključuje direktor Gimnazije mons. Josip Mioč.
Učenici se u jedinu katoličku gimnaziju u Srbiji i Crnoj Gori upisuju preko svojih župnika i ordinarija, a u internatu može stanovati onaj koji namjerava biti svećenik, studirati teologiju i filozofiju. Ova škola bi trebala biti najbolji teren za pripremu Teološkog fakulteta u ovoj zem-lji. Nedavno su se biskupi u Srbiji i Crnoj Gori usuglasili da bi Katehetski teoločki institut trebalo podići u rang Teološkog fakulteta, mada se još ne zna gdje će on biti lociran. Trenutačno učenici ove Gimnazije studije upisuju u svojim matičnim domovinama – u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, itd., a onda bi imali u ovoj zemlji Teološki fakultet i za svećenike i za laike.
