Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

SUDNICA BEZ RJEČNIKA
Mnoge reči iz optužnice ne razumem. Hotimično, na primer, za tu reč prvi put čujem, točka, općina, suradnja, obrana, zapadni Srijem, vidim da je to neki geografski pojam ali ne znam u kojoj zemlji se nalazi taj Srijem… Frustriran sam zbog čudne odeće koja se nosi u sudnici. Ta odeća me asocira na katoličku inkviziciju što je za mene psihološki neprihvatljivo. Dr. Vojislav Šešelj, pritvorenik, na prvom pojavljivanju u haaškoj sudnici, »Danas«, 27. veljače 2003.
 
SLADOLEDŽIJA IZ SUSJEDSTVA
Kupnjom (beogradskog) »Frikoma« postali smo jedna od vodećih industrija sladoleda u Europi. Ivica Todorić, vlasnik koncerna »Agrokor«, »Nacional«, 25. veljače 2003.
 
DIPLOMA ZA VIZU
Talijanske škole su bolje od naših škola i u Rijeci ljudi upisuju djecu u te škole, iako nemaju nikakve veze sa Talijanima, pošto znaju da će materinji jezik i te kako naučiti i kod kuće. To nije slučaj sa srpskim školama. Što će djetetu diploma na ćirilici u Hrvatskoj? Odmah možeš da mu izvadiš vizu da se preseli u Jugoslaviju! Bogdan Denić, profesor Sveučilišta NYC, predavač na State Department School i predsjednik NVO Tranzicijom ka demokraciji, »Pravi odgovor«, 25. veljače 2003.
 
ZABETONIRANA ŠUTNJA
To što domaći dežurni klevetnici Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu sada, kada je i Šešelj stigao tamo, a Plavšićka dobila strogu kaznu zatvora, šute kao da su zaliveni betonom, samo govori o važnosti Tribunala u procesu utvrđivanje istine i u pomirbi regije. Drago Pilsel, kolumnist, »Novi list«, 2. ožujka 2003.
 
NOSTALGIČNI AUTONOMAŠ
Nostalgičan sam prema mapi Jugoslavije koju sam poznavao, a što se tiče autonomije, ne mogu biti nostalgičan jer to apsolutno više nije moguće, jer nema više ni one Jugoslavije, ni one Srbije, ni one Vojvodine. Nemoguće je vraćati se nečemu što je prošlost jer 21. vek otvara nove mogućnosti i ima svoje imperative, naročito u zemljama koje su u tranziciji, pa se tome i valja prilagoditi. Čini mi se da u tom novom stanju imamo razlog više za autonomnost ovog regiona, koji jeste prirodna, geografska, ekonomska i sociološki uređena zajednica. To je oblik autonomije koji obezbeđuje prevashodno odgovor na ono što se najgrublje može svesti na raspolaganje sopstvenim dohotkom, a to će onda značiti prateće instrumente i zakonodavstvu delatnost i decentralizaciju unutar same Vojvodine kao zajednice. Boško Krunić, nekadašnji pokrajinski dužnosnik, predsjednik Foruma V-21, »Dnevnik«,  1. ožujka 2003.
 
TROSTRUKI POZIV
Mislim da što se tiče Svetog oca, (u svezi papine posjete Beogradu) ne bi bilo problema ukoliko se ispune tri uslova: da ga pozove država, SPC i Katolička crkva. Međutim, trostruki poziv još uvek nije formulisan. Kada je reč o patrijarhu Pavlu on bi već sutra mogao da poseti Vatikan. Msgr. Jean Louis Tauran, tajnik Odjela s državama pri Vatikanu, NIN, 27. veljače 2003.
 
KOMIČNI IDIOTIZAM
U naše doba sve je teže i uzaludnije predvidjeti što će sutra biti sa svijetom i Europom u politici, ekonomiji, kulturi i ekologiji. Ipak, za Hrvatsku je izvjesno, kao i za Srbiju i BiH, da će najmanje još jedno desetljeće patiti od teških recidiva nacionalnog bunila. Jer ovdje se još ne shvaća da nam ljudsku i građansku budućnost najviše ugrožava vlastito stalno buncanje o ugroženosti nacije i o tolikim vanjskim i unutarnjim neprijateljima. Narod se ne može izvući iz tog već komičnog idiotizma bez pomoći jedne suvremene duhovne i političke elite – kojoj danas jedva naziremo začetak. Nikola Visković, profesor na Pravnom fakultetu, »Feral«, 22. veljače 2003.
 
PODANICI OPSTALI      
Trebalo je to (lustraciju) uraditi odmah, pre dve godine. Međutim, jedan deo političke elite primio je u svoje redove bivše ne samo Miloševićeve već i Brozove podanike i na taj način gradio infrastrukturu svojih stranaka. Žalosno je što su to u pitanju nekadašnje opozicione stranke. Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Srbije, »Blic«, 26. ve-ljače 2003.
 
ZAKAŠNJELO »KAMENJE« 
Stounsi su zakasnili. Trebali su doći 1990. i svirati dvadesetogodišnjacima, na tromeđi Srbije, Bosne i Hrvatske. Možda onda do rata na prostoru SFRJ ne bi došlo. Dr. Zorica Tomić, sveučilišna profesorica, »GL«, 2. veljače, 2003.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika