Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Koraci ka Europi i - izborima

Podići kredit za novi automobil? Moguće, ali trebala su tu tri-četiri jamca, raznorazne »komunalne pristojbe« (protuvrijednosti i po tisuću i više eura), ugovor s bankom o automatskoj zapljeni bez sudskog postupka u slučaju nekih problematičnih situacija, a puste kune izbrojene raznoraznim javnim bilježnicima za najegzotičnije potvrde i da ne brojimo... 
Podići kredit za novi (ili, dakako, već korišteni) stan? Bilo je moguće, ali još puno, puno napornije nego za automobil. Tada se »limenog ljubimca« otplaćivalo do pet godina s kamatama od po 13-14 posto, a onoga »betonsko-staklenog« na najviše 15 godina uz »harač« od 11-12 posto na godinu... Po kavu, deterdžente, sokove, piva, vina, tjesteninu, ručnike, umake, - po sve se to (barem iz Zagreba) putovalo u Brežice (Slovenija, 30 kilometara), ili Leibnitz (Austrija, 90 km za namještaj i u Graz 180 km) ili Nagykanizsu (Mađarska 110 km). Krpice u već odavno ofucanom Trstu nisu više »inn«. Nije da toga nije bilo i kod kuće, bilo je. No, tko ne bi prištedio barem trećinu svojih mukom stečenih kuna, a usput i popio kavu na jednom od omiljenih trgova okolnih najbližih gradova i zemalja?! A kod kuće - živjeli smo na djelu »hrvatsko gospodarsko čudo«, sa zavišću i bijesom gledali labuđe šepurenje novopečenih tajkuna i njihovih sinova u najnovijim »porscheima«, BMW-ima i »audijima« na »zagrebačkoj    špici«. Na televiziji smo slušali kako je Hrvatska »najuspješnija« od svih tranzicijskih zemalja i kako nas Europa ne prima u svoje okrilje samo zato jer je »zavedena« vlastitom fantazijom o »zapadnom Balkanu« i ne bavi se ničim drugim doli bogohulnom urotom da taj zapadni Balkan opet »zamiješa« nekim novim versajskim, jaltskim ili tko-zna-kojim dogovorom...
Hrvati diljem svijeta od početka plave putovnice putuju bez viza, samo ako za to imaju i koju (u to vrijeme) marku, ili dolar, ili - još bolje – AmEx ili Diners u džepu... I tu se priča o »euroatlantskim integracijama« manje-više zavr-šavala. Jest da smo već bili u OESS-u i nešto kasnije u Vijeću Europe. No, probiti se u onaj pravi, povlašteni krug NATO-a i EU-a izgledalo je kao daleka budućnost.
Trećesiječanjskom promjenom na zagrebačkom Markovu trgu prije tri godine poradovali su se svi oni kojima je bilo dosta poluizolacije i straha od svijeta, oni koji su radosno uskliknuli »Napokon, Europa!«. I, na novom početku, krenulo je dosta dobro. Albright, Robertson, Solana, Coock, Prodi - prošetali su Zagrebom, svi u mjesec-dva. Nije prošlo dugo, cijela Europska unija došla je u Zagreb (24. studenog 2000.), kako bi pod obrisima kolonada Mimarina muzeja na Rooseveltovu trgu poručila: Europa od danas stanuje i ovdje, požurite, stići ćete! 
I korača se već tri godine, cik-cak, pa naprijed... Kamate su pale na »normalnih« (skoro) europskih 6-7 posto, rokovi se produljili i do 30 godina. Tajkuni, barem oni najpoznatiji, prvo su bili u pritvorima, a sada se brane sa slobode. No, ne voze više svoje »porschee« po travnjacima. 
Dobili smo novi mirovinski sustav, životna osiguranja, porezne olakšice, od države poticane stambene štedionice, poduzetničke inkubatore, zone i kredite za obrte i turizam.
Stigli su nam u oceanskim va-lovima hipermarketi, pa više nemamo pojma pošto je forinta ili tolar. Lire i šilinzi ionako su se utopili u euru čiji tečaj znamo bolje od dolara. Više ne putujemo u Nagykanizsu ili Graz, već u Jankomir ili Sesvete. Život se doista (napokon) promijenio. Nabolje? Vjerojatno da, onima koji rade. Još je vojska ljudi bez radne knjižice, ali i njih je 10 posto manje nego li prije pola godine. A za pola godine, ili godinu najviše, opet izbori! Sadašnja je, trećesiječanjska, koalicija počela kao »šestorka«. Prvi ju je napustio IDS prešavši u »konstruktivnu oporbu«. Pa se povukao HSLS, ali se i sam razlomio na sebe i Libru koja je ostala u vladi. Najjača oporbena stranka, HDZ, bila je sigurna da ova vlada neće doživjeti niti pola mandata. No, kad se ušlo i u posljednju kalendarsku godinu vladanja, sve je manje »zazivača« prijevremenih izbora. »Hrvatska će ući u EU s Vladom u kojoj će biti HDZ! Do 2007. Hrvatska se može svrstati u grupu s Rumunjskom i Bugarskom i to je naš cilj. Zatim, ulazak u NATO u drugom krugu, a ne da čekamo treći krug. Nadalje, cilj nam je rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, uspostavljanje trajne političke stabilizacije u našem susjedstvu« - poručuje u ovotjednom intervjuu »Jutarnjem listu« dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a. Vođa stranke kojoj sve ankete, bez razlike, daju najviše izgleda za pobjedu na sljedećim izborima. Dakako, ne više i samostalno sastavljanje vlade, ali to će ovisiti i o drugima. Doista, ulazak u NATO 2006. i u Europsku uniju 2007., prema sadašnjim signalima iz Bruxellesa, Atene, Berlina, Pariza ili Londona, izgleda realno. Kada ovoga ljeta Zadar bude spojen sa Zagrebom autocestom, - hrvatski krug kredom (i asfaltom) bit će opet zatvoren. U to vrijeme i papa će nas blagosloviti treći put. A onda, izbori mogu početi...

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika