Arhiv tekstova

Poljoprivredna stručna služba Subotica AD početkom veljače uradila je analizu zemljišta i na uzorcima ispitala sadržaj N-NO3 u sloju do dubine od 90 centimetara. Prema rezultatima analize zaključeno je da je sadržaj dušika u površinskom sloju zemljišta manji od potrebnog za proljetni porast (18-30 kg) te je preporuka poljoprivrednicima da blagovremeno obave prihranu.

»Prioriteti za prihranu su ranije zasijani usjevi i kasno zasijani usjevi, zatim parcele koje jesenas nisu dobile gnojenje NPK gnojivima, kao i parcele u kojima je predusjev suncokret«, kaže direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica AD Damir Varga. »Hoće li se raditi jedna ili dvije prihrane ovisi o količini dušika koju treba primijeniti. Za količinu do 40 kilograma dušika po hektaru potrebna je jedna prihrana koncem veljače ili početkom ožujka, od 40 do 60 kg N/ha jedna prihrana polovicom veljače, 60-80 kg N/ha dvije prihrane 60 plus 40 posto dušika, a preko 80 kg dvije prihrane 80 plus 20 posto dušika.«

Prihrana je, inače, sljedeći posao koji u fazama proizvodnje očekuje poljoprivrednike. Prihrana strnina treba osigurati biljci dovoljnu količinu dušika za proljetni rast i upravo o ovoj mjeri umnogome ovise kvaliteta i prinos. U početku proljetnog kretanja vegetacije neophodna je visoka koncentracija nitrata u zemljištu (18 do 30 kg N-NO3 po hektaru u sloju do dubine od 30 cm), što se održava isključivo prihranama dušičnim gnojivima. Količine pristupačnog dušika koje se nalaze u dubljem sloju zemljišta (od 60 do 90 cm) biljke koriste poslije klasanja.

U Poljoprivrednoj stručnoj službi Subotica AD kažu kako je radi određivanja potrebnih količina dušika za proljetnu prihranu razvijena N-min metoda, koja polazi od poznavanja potreba biljaka za dušikom za postizanje odgovarajućeg prinosa i njegova sadržaja u zemljištu.

»Za određivanje potrebnih količina dušika za prihranu strnina u proljeće ovom metodom uzorke zemljišta treba uzimati što ranije, tijekom siječnja i veljače«, objašnjava Varga. »Također je važno uzorke uzimati najmanje sedam dana prije planirane prihrane u trima dubinama – do 30 cm, od 30-60 cm i od 60-90 cm. Ako znamo da pšenica za formiranje prinosa od jedne tone po hektaru zrna, s odgovarajućom masom slame, iz zemljišta usvoji 20,6 do 20,9 kg/ha dušika, na temelju planiranog prinosa i poznavanja sadržaja dušika u zemljištu prije prihrane, moguće je prilično precizno odrediti potrebnu količinu dušičnih gnojiva za prihranu.«

Ovih dana završena analiza u subotičkom ataru obavljena je na 64 uzorka i to aparatom Nitraček 404, nabavljenim uz pomoć Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodno gospodarstvo i šumarstvo. Uzorci su, prema riječima Damira Varge, uzeti kod odabranih gazdinstava i većih robnih proizvođača besplatno, a akciju je financirao Grad Subotica.

Z. Perušić