Arhiv tekstova

U Srbiji su najbrojniji strani radnici iz Kine, Rusije i Turske. Ruski i kineski radnici uglavnom rade u ruskim i kineskim firmama. U Hrvatskoj iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije. Najviše ih je angažiranih u graditeljstvu i turizmu i ugostiteljstvu

Strani radnici u Srbiji i Hrvatskoj

Ministarstvo vanjskih poslova

Komemoracija povodom Oluje u Srbiji

Najveći dio pokojnika, sudeći po fonetici imena i jeziku na nadgrobnim spomenicima sadašnjih grobova, čine Hrvati, za njima su Nijemci, Mađari te Srbi i Česi

Kapelice – nadgrobni spomenici u grobljima – XX. dio

Radi se na cjepivu, ali to je težak posao. Prva zanimljiva činjenica o virusu afričke kuge svinja jeste da je on jedini predstavnik te familije, roda i vrste virusa koji zaražava životinje. U Srbiji se virus afričke kuge svinja pojavio 2019. godine u Mladenovcu. Do sada je ubijeno 70 do 80.000, sada možda i 100.000 svinja

Dr. sc. Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog

Životni put ga je vodio od Sombora (Stanišića), preko Novog Sada, do Rijeke i Splita, a danas živi i radi u slavonskom mjestu Cernik. Osim skulptura radi i slike, a želja mu je, kaže, imati samostalnu izložbu u rodnom gradu

Mišo Gusić, profesor likovne kulture i kipar

Ljudski životi koji nadahnjuju

32. Festival europskog filma Palić

Natječaj za nacionalne manjine

Pokrajinsko tajništvo za privredu i turizam

Obljetnica Oluje u Hrvatskoj

Afrička kuga i bolest plavog jezika

Dužijanca u Maloj Bosni

Tradicionalne kasačke utrke u Subotici

»Oni trebaju veliko i staro stablo, a u Vojvodini takva su mjesta sve rjeđa. Ne možemo se pohvaliti velikom zastupljenošću ni šumica ni pojedinačnih stabala koje orao krstaš traži za svoje gnijezdo. On nije tipična šumska ptica, treba velika i usamljena stabla, šumice ili, evo, u ovom slučaju drvorede za smještaj svog velikog gnijezda«

Međunarodna suradnja spašava simbole prirode

»Najviše volim fotografirati ono što ima veze s našim običajima, to mi je vjerujem u genima. Kad sam na nekoj manifestaciji, volim zabilježiti nešto kako ja to vidim, a posebno neke detalje, kao i stare ljude. Voljela bih da se može živjeti od dokumentarne fotografije, jer su mi one omiljene«, kaže Ivana Piuković

Ivana Piuković, fotografkinja i grafička dizajnerica

Prvi dojam nakon posjeta grobljima u Kunbaji, Aljmašu, Madarašu, Kaćmaru i Gari je da se stvarnost promijenila do granica potpune asimilacije hrvatskoga i njemačkoga stanovništva. Osim izuzetne uređenosti, groblja u navedenim mjestima posjeduju i križne puteve i kalvarije, te za naše prilike još uvijek neuobičajene kolumabrije, što svjedoči o tome koliko je kremiranje, čak i u seoskim sredinama, postalo »trend«. Posjet grobljima s ove na onu stranu granice otkriva i neka od nestalih ili kod nas posve neuobičajenih prezimena poput Kmetovića, Kriglovića, Fabičovića, Kusulje, Kalčevića...

Pet grobalja u pograničnim dijelovima južne Mađarske

Crkva sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Beški

Uspjeh Branke Bešević Gajić u Niškoj Banji

Proslava Malih Tekija

Počinje novo prvenstvo Hrvatske u nogometu

Čemu služi prijatelj?