Arhiv tekstova

Osobe iz hrvatskog nacionalnog korpusa bile su uključene u vlasničke strukture industrijskih poduzeća vrlo malo, čak sporadično. Izuzev nekolicine doseljenika iz Hrvatske, domaći Hrvati-Bunjevci, tradicionalno vezani za zemlju, iako su se materijalno izdigli, nisu u većoj mjeri nalazili interesa ni prostora da svoj kapital ulažu u industriju

ndustrija i industrijalci Subotice (1918.-1941.) s osvrtom na udio Hrvata (7.)

Novovijeka je povijest Hrvata obilježena sukobima velesila na hrvatskome etničkom prostoru. Interesi Habsburgovaca, Osmanlija i Mlečana sukobili su se na područjima naseljenim Hrvatima.

Priča o Hrvatima – novi vijek (25.)

Po adetu, kad je kogod bio na hetiji el poslom u varoši, on je obično za astalom ispripovido šta ima novog, kake je visti dozno, da ne mora svakom obaško pripovidat

Lendupa (IV. dio)

Istina je ostvarenje nauma

Dr. Sekulić svestrana je ličnost, pjesnik, lingvist, esejist, povjesničar književnosti i etnolog * Hrvatskoj književnosti pružio je niz dobrih pjesama, a bačkim Hrvatima pisane povijesne i kulturne temelje * Sigurno će još dugo ostati onaj koji je na znanstvenom području najdalje prenio i predao baštinu bačkih Hrvata

Promocija knjige dr. Ante Sekulića »Izabrane pjesme« u Zagrebu

Nastupilo preko 200 izvođača, pred preko 2.000 posjetitelja * Prepuna Dvorana sportova u Subotici * Bogatstvo različitosti kulturnih baština: od bunjevačkih pjesama i plesova iz Bačke, preko folklora Banata, s Bilogore, iz Like, Slavonije, Baranje, Mađimurja, Zagorja, Pokuplja,do srpskih, mađarskih, rusinskih, makedonskih i vlaških tradicija

U Subotici održan godišnji koncert Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo«

U dva dana programa održan je znanstveni skup kao i bogat multimedijalni (izložbeni, filmski, glazbeni i folklorni) program * Domaćini su konstatovali kako je ovogodišnje učešće gostiju iz Hrvatske, proširilo okvire ove manifestacije, te je tako postavilo na višu razinu

Treći »Dani Balinta Vujkova« u Subotici

Na dan kada je preminuo dr. Vinko Perčić započeta je perspektivna akcija, ciklus od godinu dana, tijekom kojih će djeca stvarati u Galeriji Perčić, pošto je ona inspirativan ambijent * Očekuje se da će kroz ovu Galeriju proći veliki broj djece i mladih

Izložba »Zavičajna galerija dr. Vinka Perčića viđena dječjim okom«

Iz knjige »Lira naiva 2004«

Otvorena izložba fotografija Mladena Boljkovca »Putokazi«

Međunarodna izložba golubova

Uz 75. rođendan najpopularnijeg mornara

Osvojena titula u seniorskoj konkurenciji praktički je ostvarena s juniorskom momčadi * Ove godine Spartak ima dva prvaka države do 17 godina, tri prvaka do 20 godina, uz tri seniorska prvaka i titulu ekipnog prvaka države

Stipan Vert, trener i Dejan Peić Tukuljac, dizač utega

O radu Komisije SO Subotica za davanje prijedloga naziva ulica i trgova

Episkop bački Irinej Bulović: »Svi govore o miru, a mira nema. Mir je plod Duha Svetoga među nama. Tu se otkriva međusobna ljubav i spremnost na izgrađivanje svega što je dobro. Svi koji idu Njegovim putom grade mir * Subotički biskup Ivan Penzeš: »Svi pronalasci najprije pokazuju neograničenu veličinu Boga, koji je stvorio svemir. Tako da se vodstvom Krista i Njegovom zaštitom svi narodi kao braća zagrle, te da uvijek među svima vlada mir«

Ekumenski susret vjernika pravoslavne, katoličke, evangelističke i reformatorske vjere

Patrijarh Pavle: »Za mir, pravdu, slobodu, svako dobro svim ljudima na svijetu. Ne samo riječima već više djelima i postupcima svi tome trebamo pridonijeti.« * Nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar: »Svaki je život poziv, i ako je Krist naš mir, mi smo pozvani da budemo mir.« * Miroljub Labus: »Moja generacija se mora iskupiti i služiti mladim generacijama da se popravi što je pokvareno, a uloga je Crkve da nam pomogne da to uradimo pošto je to veoma težak zadatak.«

O vjerskoj, kulturnoj i međunacionalnoj suradnji i europskim integracijama

Obje su pokojnice (prva je jedva bila punoljetna, upokojila se s 22 i pol godine, a druga je podlegla u najboljim godinama – 48) voljele snažne boje, bijelu, crvenu i osobito plavu * Rođene su u znaku strijelca, u večernjim satima, prva malo ranije, a druga pred ponoć * Prva je promijenila spol – iz srednjega roda u ženski rod – a druga se sve vrijeme osjećala ženom * Koketirale su s demokratima, desničarima i ljevičarima, kako im je već odgovaralo

Prisjećanje na rođendane bivših država – 29. studenoga i 1. prosinca

Nitko neće voditi računa o našim interesima ako mi to sami ne radimo* Vidjeli smo, svih ovih godina, da su nas drugi, koji su htjeli »voditi brigu« o nama, pokušavali u stvari uvjeriti da mi nismo Hrvati nego da smo nešto treće* Nadamo se da nedavno potpisani sporazum između Hrvatske i Srbije koji bi i nama trebao garantirati prava neće ostati mrtvo slovo na papiru* Prepreke su među onim političarima koji još uvijek imaju averziju prema nacionalnim manjinama u Srbiji

Josip Pekanović, dopredsjednik DSHV-a i vijećnik u SO Sombor

Smatram kako bi se hrvatska zajednica u svojim pravima trebala izjednačiti s već dostignutim pravima ostalih manjinskih zajednica u obje države * Ako je problem jedna polusatna emisija, koliki će tek problem biti uspostavljanje cjelovečernjeg programa * Veoma se mali broj visoko obrazovanih vraća ovdje nakon školovanja u matičnoj državi, a to se događa zbog nemogućnosti pronalaženja adekvatnog uposlenja

Predsjednik Odbora za odnose s državom HNV-a Petar Kuntić

Prošlotjedni događaji (dolazak hrvatskoga premijera Ive Sanadera u Beograd i potpisivanje ugovora o međusobnoj zaštiti manjina između Republike Hrvatske te Srbije i Crne Gore kao i obilježavanje pada Vukovara) potisnuli su u drugi plan prisjećanje na jedan od najvažnijih događaja 20. stoljeća – početak Baršunaste revolucije

Uz 15. godišnjicu Baršunaste revolucije u Češkoj: gdje su oni, a gdje smo mi?

Prvo je Milan Gurović htio u Zagreb s Dražom na mišici, pa mu je MUP Hrvatske to zabranio, onda se s Dražom htjelo slikati troje beogradskih studenata na Trgu bana Jelačića, da bi nakon toga u glavnom gradu Hrvatske bio zapaljen kombi beogradskih plivača

Srpsko-hrvatske čarke i provokacije

Danas se gliste uzgajaju prije svega radi proizvodnje gnojiva (humusa), ali se od njih proizvodi i visokoproteinska hrana za perad (kokoši), ribe ili svinje – u svježem stanju ili kao proteinsko brašno

Uzgoj kalifornijskih glista

Jasna Kopunović, mljekarica

Šansa za obiteljska gazdinstva