Arhiv tekstova Arhiv tekstova

T(V)jednik - (broj: 73)

23.09.2005

Kultura - (broj: 73)

23.09.2005

Au­ten­tičan li­kov­ni iz­raz u do­me­nu sla­mar­ske teh­ni­ke - (broj: 73)

23.09.2005

U svom radu Ivana Dulić se opredijelila za sječenu slamu kao osnovni materijal iz praktičnih ali i zbog razloga jer joj kao takva slama djeluje puno »filigranskije i prefinjenije« u konačnom oblikovanju svojih rukotvorina

U Subotici otvorena izložba slamarke Ivane Dulić

Na­stup sa iz­raženim za­bav­nim ka­rak­te­rom - (broj: 73)

23.09.2005

Na koncertu je nastupilo šest vokalnih solista, a pokraj onih koji su već nastupali s orkestrom, prvi put smo u suradnji sa subotičkim tamburašima čuli i Lidiju Horvat, te gošću iz Novog Sada, Sofiju Lemaić

Koncert Subotičkog tamburaškog orkestra u Subotici

Vla­sti­te stva­ra­lačke za­ko­ni­to­sti - (broj: 73)

23.09.2005

Manjeskove forme i koloriti egzistiraju u dinamičnom odnosu, pokreću promatrača a umjetnikova mašta aktivna je u svakom potezu kreiranja likovne vizije. Samozatajnost i marljivost ovog umjetnika udruženi s petim elementom – ljubavlju pružaju jedan drugačiji pogled na svijet. A obuvhvaćeni svim ovim karakteristikama, njegovi radovi nas teško mogu ostaviti ravnodušnim.

Izložba slika Ivana Manjeska – Charlyja u Subotici

Si­get – sim­bol obra­ne hr­vat­skog iden­ti­te­ta - (broj: 73)

23.09.2005

Slatinjani su ovog mjeseca na čelu s predsjednicom ogranka Matice hrvatske u Slatini Danicom Krehulom posjetili Siget gdje su položili vijenac kod spomenika Nikoli Šubiću Zrinskog Piše: Đuro Franković

Posjet svečanostima Zrinskog u Sigetu

Po­sta­vljen no­vi Gu­in­nes­sov re­kord - (broj: 73)

23.09.2005

Na Festivalu je nastupilo 10 društava iz Republike Mađarske, Republike Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine * Ukupno 846 osoba plesalo je u zajedničkom kolu i time postavilo novi Guinnessov rekord

Međunarodni hrvatski festival »Dobro došli naši mili gosti« u Pečuhu

Le­meški ex-li­bris - (broj: 73)

23.09.2005

Nekolicina lemeških plemića posjedovala je i bogate knjižne fondove, a neki i ekslibrise sukladno svjetskim trendovima * Jedini, do sada poznati ekslibris koji predstavlja porodični grb uz koji stoji ime vlasnika i godina sticanja plemstva, 1690., je ekslibris Đure Vidakovića iz LemešaŽelimo li uputiti na vlasnika knjige te time ujedno i opomenuti da se knjiga mora vratiti onome od koga je posuđena ili želimo li ukrasiti knjigu, utisnućemo na prednju stranicu svoj znak. Likovnim govorom predstavit će se vlasnik mnogo više od nečitkog potpisa. »Iz knjiga« doslovni je prijevod za »ex libris«, a označava umjetnički oblikovanu naljepnicu koja se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige, a sadrži ime vlasnika knjige. Uz ime, često nalazimo na ekslibrisu i druge grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, uzrečicu ili motto. EKSLIBRISI U HRVATA: U Europi su ovakve vrste obilježavanja knjiga poznate od srednjeg vijeka. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin posjedovao je bogatu knjižnicu, a u svakoj knjizi, na prvoj strani bio je njegov grb. Izumom tiska u 15. stoljeću ekslibris teži da postane umjetnina, pa izgleda kao mala žanr slika. Prvi tiskani ekslibrisi u Hrvatskoj pripadaju krugu naših humanista iz Dalmacije. Prvi, do danas poznati potječe iz 15. stoljeća, a pripadao je Đuri Đurkoviću. Ekslibrise su posebno, po narudžbi izrađivali grafičari ili slikari, a onaj Jakova Baničevića, Korčulanina, diplomata i tajnika cara Maksimilijana, izradio je os

I bunjevačko plemstvo je obilježavalo knjige u svojem vlasništvu

Ra­de i očeku­ju naj­bo­lje - (broj: 73)

23.09.2005

Branko Ivanković Radaković: »Imamo još desetak dana do Festivala koje ćemo maksimalno iskoristiti kako bi sve u konačnoj verziji zazvučalo besprijekorno« * Mira Temunović: »Na audiciji za vokalne soliste izabrali smo 11-ero djece koja će nastupiti, a od zborova će na Smotri sudjelovati sedmeročlani zbor iz Male Bosne«

U tijeku su pripreme za 5. Festival bunjevački pisama

Otišao pri­je la­sta­vi­ca - (broj: 73)

23.09.2005

Lastavice su spakirale kovčeg i sjele na telefonske žice spremajući se otići u neki dalek južni kraj. Potočić, koji se sjeća prošle surove zime, ove je godio čvrsto odlučio krenuti za njima. Tri su hrabra prijatelja, Zeko, Zriko i Janje, prokužila što potok namjerava ove jeseni. Neće on nama, pomislili su, nestajat svake zime. Njihov je otac nestao prije nego su lastavice i krenule

In memoriam: Branko Mihaljević (1931. -2005.)

So­und­track iz fil­ma »Bo­re Lee: Čuvaj se sinj­ske ru­ke!« - (broj: 73)

23.09.2005

Menart, 2004.

Hrckova sveznalica - (broj: 73)

23.09.2005

Am­bro­zi­ja ha­ra - (broj: 73)

23.09.2005

Zbog svojih aerodinamičkih sposobnosti ova biljka je sposobna svoj pelud proširiti u radijusu od nevjerojatnih 300 kilometara Piše: Dražen Prćić

Divlja biljna pošast

Vijesti - (broj: 73)

23.09.2005

Zec s ki­se­lim ze­ljem i žgan­ci­ma - (broj: 73)

23.09.2005

Specijalitet moslavačke kuhinje

Eu­ro ba­sket - (broj: 73)

23.09.2005

Poslije prvih susreta po skupinama EP ulazi u drugi dio natjecanja Priredio: Dražen Prćić

Europsko prvenstvo u košarci

Čika Var­gin me­mo­ri­jal - (broj: 73)

23.09.2005

Uspješan nastup gostiju iz NK »Osijeka« obilježio je ovo lijepo sportsko natjecanje nogometaša do 8 i 9 godina Piše: Dražen Prćić

NK »Bačka« iz Subotice po četvrti puta je organizirala nogometni turnir najmlađih uzrasta

Zemlja je, ipak, okrugla - (broj: 73)

23.09.2005

Po­vje­sničari i is­to­ričari - (broj: 73)

30.09.2005

Tjednik - (broj: 73)

30.09.2005

Kako, molim? - (broj: 73)

30.09.2005

Od­go­vor­nost za dje­cu - (broj: 73)

30.09.2005

Ima li u Srijemu zainteresiranih za obrazovanje na hrvatskome jeziku

Hr­vat­ski je­zik i u su­bo­tičkoj Gim­na­zi­ji - (broj: 73)

30.09.2005

Poslije provedene ankete u Gimnaziji »Svetozar Marković«, 48 učenika se prijavilo za ovaj fakultativan predmet, kojeg će predavati profesorica hrvatskog jezika i književnosti Miranda Glavaš - Kul * Odaziv na anketu iznimno dobar, a i dalje postoji mogućnost prijavljivanja Piše: Jasminka Dulić

Od 1. listopada ove godine

Dje­lo­va­ti čvr­sto, ali hlad­ne gla­ve - (broj: 73)

30.09.2005

»Suradnjom s Hrvatskim nacionalnim vijećem šaljemo Nijemcima diljem Vojvodine poruku da nisu sami«, rekao Rudolf Weiss * »Odnos većinskog naroda u našoj zemlji prethodnih godina nije bio blagonaklon ni prema njemačkoj niti prema hrvatskoj zajednici«, riječi su Josipa Z. Pekanovića * »Njemačka je zajednica dobro organizirana i profilirana i ona mora biti u buketu nacionalnih zajednica koje u ovoj zemlji imaju svoje nacionalno vijeće«, smatra Lazo Vojnić Hajduk

Predstavnici HNV-a u posjetu Njemačkom narodnom savezu

Znanjem do tolerancije - (broj: 73)

30.09.2005

Zajednički cilj svih sedam pod-projekata je razbiti predrasude, afirmirati međusobnu toleranciju, prihvatiti, uvažavati i poznavati se i to sustavno, trajno i institucionalno, jer se u realiziranje projekta uključila većina škola u AP Vojvodini Piše: Dragana Popov

Projekt Izvršnog vijeća APV »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini«

Pred­mo­der­na et­nička za­jed­ni­ca - (broj: 73)

30.09.2005

Prva pojava Bunjevaca u Lici i Hrvatskom primorju vezuje se obično uz vrijeme neuspješnog senjskog (uskočkog) sudjelovanja u zauzimanju i gubitku Klisa 1596. godine * Intenzivnije naseljavanje Bunjevaca u Lici i Krbavi zabilježeno je ipak u vremenu neposredno nakon što je to područje 1689. pod vodstvom popa Marka Mesića bilo oslobođeno od osmanske vladavine koja je ondje trajala oko 160 godina * Tada mnogi Bunjevci prelaze iz vodom oskudnih podvelebitskih predjela preko planine i nastanjuju se u gospićkom, lovinačkom, perušićkom i smiljanskom kraju te drugdje Piše: mr.sc. Željko Holjevac

Lički i primorski Bunjevci (1.)

»Ba­ne­to­vih« pr­vih 15 go­di­na - (broj: 73)

30.09.2005

Privatni poduzetnički biznis započeo 1990. godine skupa sa suprugom Nevenkom * Jedna od prvih drvara na teritoriju Subotice prerasla u respektabilnu tvrtku strateškog partnera slovenske »Kolpe« na području SiCG * Proširenje proizvodne djelatnosti na polju kuhinjskog namještaja u suradnji s hrvatskom tvrtkom »Dinas« iz Našica * Najstarija kćer Marija, poslije završenog studija u Italiji, nastavlja tradiciju na kojoj počivaju tvrtke u obiteljskom vlasništvu Razgovor vodio: Dražen Prćić

Branko Vaci, privatni poduzetnik

Je­zik je ogle­da­lo ljud­ske duše - (broj: 73)

30.09.2005

Učiti jezik bez predrasuda i stida u što većoj mjeri u prirodnoj atmosferi * Umjeti govoriti s nekim na njegovom jeziku znak je poštovanja drugog čovjeka, njegove kulture i tradicije

U Novom Sadu obilježen Europski dan jezika, 26. rujan

Šepa­nje na li­je­vu pa na de­snu no­gu - (broj: 73)

30.09.2005

Dijalog povjesničara i istoričara međunarodni je znanstveni skup povjesničara, prije svega iz Hrvatske i Srbije * U dosadašnjih devet skupova, pa i na ovom desetom, osječkom, sudjelovali su osim povjesničara i demografi, ekonomisti, filozofi, sociolozi, arhivisti i muzealci, novinari i publicisti Piše: Zdenko Samaržija Fotografije: Željko Krušelj

Deseti dijalog povjesničara i istoričara u Osijeku

Ma­te­ri­njim je­zi­kom pro­tiv asi­mi­la­ci­je - (broj: 73)

30.09.2005

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održan Tjedan Hrvata iz Makedonije, a u okviru njega i Forum hrvatskih manjina* Hrvati iz nekoliko europskih zemalja istaknuli su probleme s kojima se suočavaju u drugim zemljama, prije svega ističući asimilaciju, manifestiranu i kroz sve manju zainteresiranost za učenje hrvatskog jezika* U nekoliko zemalja Hrvati i danas nemaju status nacionalne manjine* Hrvatske manjinske zajednice izvan Hrvatske traže kvalitetniju financijsku i moralnu potporu od strane njihove matice Piše: Dušica Dulić

Zagrebu održan Forum hrvatskih manjina

Najava događaja

27.07.2024 - Natjecanje u pucanju bičeva

UBH Dužijanca organizira natjecanje u pucanju bičevima u subotu, 27. srpnja, na njivi pokraj župne crkve u Đurđinu. Početak manifestacije je u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika