Arhiv tekstova

Dani Europske kulturne baštine

Odlukom Izvršnog vijeća APV

Direktor Javnog poduzeća »Pogrebno« Nikola Kvala smatra kako je česma oštećena kao odgovor na zabranu da se noću prolazi kroz gradsko groblje

Incident na Bajskom groblju u Subotici

U Zagrebu od 26. do 29. rujna 2005.

Iako nije dugačko vrime hasniranja jarganja on je u razvoju prinosa snage najpreg živinske na tiranje mašine do hasniranja kojekaki motora odigro zdravo važnu ulogu čime je potako umne ljude da izmisle motor ko prostoriju i za hasniranje daleko podesniju mašinu * Da nije bilo jarganja pitanje je dal bi kome palo na pamet da smisli eksplozivni i posli elektromtor

Iz muzeja u Mezőkövesdu

Obrada zemlje zastarjelim načinom te nemotiviranost dalmatinskih seljaka zbog još uvijek snažnoga kolonatskoga sustava uzrokovala je skromne prinose s oranica nedostatne da se dalmatinsko selo uključi u kapitalističko gospodarstvo * I onako siromašni seljaci zaduživali su se kod i zbog visokih kamata ostajali bez sredstava za život * Piše: Zdenko Samaržija

Priča o Hrvatima – Hrvati u drugoj polovici 19. stoljeća (66.)

U svom radu Ivana Dulić se opredijelila za sječenu slamu kao osnovni materijal iz praktičnih ali i zbog razloga jer joj kao takva slama djeluje puno »filigranskije i prefinjenije« u konačnom oblikovanju svojih rukotvorina

U Subotici otvorena izložba slamarke Ivane Dulić

Na koncertu je nastupilo šest vokalnih solista, a pokraj onih koji su već nastupali s orkestrom, prvi put smo u suradnji sa subotičkim tamburašima čuli i Lidiju Horvat, te gošću iz Novog Sada, Sofiju Lemaić

Koncert Subotičkog tamburaškog orkestra u Subotici

Manjeskove forme i koloriti egzistiraju u dinamičnom odnosu, pokreću promatrača a umjetnikova mašta aktivna je u svakom potezu kreiranja likovne vizije. Samozatajnost i marljivost ovog umjetnika udruženi s petim elementom – ljubavlju pružaju jedan drugačiji pogled na svijet. A obuvhvaćeni svim ovim karakteristikama, njegovi radovi nas teško mogu ostaviti ravnodušnim.

Izložba slika Ivana Manjeska – Charlyja u Subotici

Slatinjani su ovog mjeseca na čelu s predsjednicom ogranka Matice hrvatske u Slatini Danicom Krehulom posjetili Siget gdje su položili vijenac kod spomenika Nikoli Šubiću Zrinskog Piše: Đuro Franković

Posjet svečanostima Zrinskog u Sigetu

Na Festivalu je nastupilo 10 društava iz Republike Mađarske, Republike Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine * Ukupno 846 osoba plesalo je u zajedničkom kolu i time postavilo novi Guinnessov rekord

Međunarodni hrvatski festival »Dobro došli naši mili gosti« u Pečuhu

Nekolicina lemeških plemića posjedovala je i bogate knjižne fondove, a neki i ekslibrise sukladno svjetskim trendovima * Jedini, do sada poznati ekslibris koji predstavlja porodični grb uz koji stoji ime vlasnika i godina sticanja plemstva, 1690., je ekslibris Đure Vidakovića iz LemešaŽelimo li uputiti na vlasnika knjige te time ujedno i opomenuti da se knjiga mora vratiti onome od koga je posuđena ili želimo li ukrasiti knjigu, utisnućemo na prednju stranicu svoj znak. Likovnim govorom predstavit će se vlasnik mnogo više od nečitkog potpisa. »Iz knjiga« doslovni je prijevod za »ex libris«, a označava umjetnički oblikovanu naljepnicu koja se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige, a sadrži ime vlasnika knjige. Uz ime, često nalazimo na ekslibrisu i druge grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, uzrečicu ili motto. EKSLIBRISI U HRVATA: U Europi su ovakve vrste obilježavanja knjiga poznate od srednjeg vijeka. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin posjedovao je bogatu knjižnicu, a u svakoj knjizi, na prvoj strani bio je njegov grb. Izumom tiska u 15. stoljeću ekslibris teži da postane umjetnina, pa izgleda kao mala žanr slika. Prvi tiskani ekslibrisi u Hrvatskoj pripadaju krugu naših humanista iz Dalmacije. Prvi, do danas poznati potječe iz 15. stoljeća, a pripadao je Đuri Đurkoviću. Ekslibrise su posebno, po narudžbi izrađivali grafičari ili slikari, a onaj Jakova Baničevića, Korčulanina, diplomata i tajnika cara Maksimilijana, izradio je os

I bunjevačko plemstvo je obilježavalo knjige u svojem vlasništvu

Branko Ivanković Radaković: »Imamo još desetak dana do Festivala koje ćemo maksimalno iskoristiti kako bi sve u konačnoj verziji zazvučalo besprijekorno« * Mira Temunović: »Na audiciji za vokalne soliste izabrali smo 11-ero djece koja će nastupiti, a od zborova će na Smotri sudjelovati sedmeročlani zbor iz Male Bosne«

U tijeku su pripreme za 5. Festival bunjevački pisama

Lastavice su spakirale kovčeg i sjele na telefonske žice spremajući se otići u neki dalek južni kraj. Potočić, koji se sjeća prošle surove zime, ove je godio čvrsto odlučio krenuti za njima. Tri su hrabra prijatelja, Zeko, Zriko i Janje, prokužila što potok namjerava ove jeseni. Neće on nama, pomislili su, nestajat svake zime. Njihov je otac nestao prije nego su lastavice i krenule

In memoriam: Branko Mihaljević (1931. -2005.)

Menart, 2004.

Zbog svojih aerodinamičkih sposobnosti ova biljka je sposobna svoj pelud proširiti u radijusu od nevjerojatnih 300 kilometara Piše: Dražen Prćić

Divlja biljna pošast

Specijalitet moslavačke kuhinje

Poslije prvih susreta po skupinama EP ulazi u drugi dio natjecanja Priredio: Dražen Prćić

Europsko prvenstvo u košarci

Uspješan nastup gostiju iz NK »Osijeka« obilježio je ovo lijepo sportsko natjecanje nogometaša do 8 i 9 godina Piše: Dražen Prćić

NK »Bačka« iz Subotice po četvrti puta je organizirala nogometni turnir najmlađih uzrasta

Ima li u Srijemu zainteresiranih za obrazovanje na hrvatskome jeziku

Poslije provedene ankete u Gimnaziji »Svetozar Marković«, 48 učenika se prijavilo za ovaj fakultativan predmet, kojeg će predavati profesorica hrvatskog jezika i književnosti Miranda Glavaš - Kul * Odaziv na anketu iznimno dobar, a i dalje postoji mogućnost prijavljivanja Piše: Jasminka Dulić

Od 1. listopada ove godine