Tema

Hrvatska manjina u europskim zemljama (VII.)

Hrvati su u Makedoniju počeli dolaziti iz najstarije dijaspore Janjeva još u XIV. stoljeću, drugi veći val, doselio se poslije Prvog svjetskog rata, a treći je val došao nakon Drugog svjetskog rata

Hrvati u najvećem gradu u Potisju

Malo obitelji koje dolaze na tu misu su čisto hrvatske. Najčešće su to mješovite hrvatsko-albanske obitelji, te hrvatsko-srpske, kaže župnik László Pósa

Tri otvorena pisma o zaštiti manjinskih prava i baštine

Donošenje i povlačenje pravilnika o bunjevačkom jeziku u nastavi 2005. * Uvođenje bunjevačkog govora u nastavu 2007. * Uskraćivanje potpore u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvata

Uvođenje »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice

Na temelju načela pozitivne diskriminacije, zakon dozvoljava da se to učini i ako postotak određene nacionalne manjine ne dostiže 15 posto, kaže Bálint Pásztor

Nematerijalna kulturna baština Hrvatske (IV.)

Uz pomoć projekta »Dajmo djeci korijene i krila« igračkama smo dali drugi život

»Hrvatska riječ« u Vajskoj

Ušuškana uz Dunav i njegove ritove Vajska živi svoj miran seoski život. S jedne strane Dunav i granica, s druge strane otvoreni atari bačke zemlje. Tu žive i iste brige dijele Srbi, Hrvati, Romi, Mađari, Slovaci…

Hrvatska nacionalna manjina u dvanaest europskih država (V.)

Potomci moravskih Hrvata danas uglavnom ne govore hrvatski, ali ohrabruje to što pokazuju interes za svoje korijene te provode projekte kojima je cilj dokumentirati sjećanja starih moravskih Hrvata i sačuvati njihovu kulturu i tradiciju, kaže Lipovac